10
rado nazivlje istocnim, no upravo u svojem sjeverozapadnom dijelu seze on daleko na zapad. Tako su primjerice Osijek, nedaleko od sje-veroistocne, i Sarajevo, nedaleko od jugoistocne hrvatske mede, gotovo iste geografske duzine kao juznotalijanski Otranto, a Pozega, Banjaluka i Imotski malo ne pod istim meridijanom kao Tarento; dok je Zadar nesto zapadnije smjesten od Mesine na Siciliji, a Rijeka od Salerna, a samo malo istocnije od Napulja. Sve nam to dakle po-kazuje, da hrvatska zemlja ima prama zapadu isti smjestaj kao i juzna Italija. A to bas i jest razlog, sto je najveci dio pomenutih zemalja za konacne razdiobe rimskoga carstva godine 395. po Hr, pripao Zapadu, a istom docnije Istoku zbog politickih interesa njegovih. Hrvatska je dakle zemlja (kao i juzna Italija) dugo kolebala izmedu Zapada i Istoka, dok konacno nije (poglavito uz more) u njoj prevagnuo zapadni utjecaj.
    Nadalje hrvatska se zemlja nalazi na razmedi srednje i juzne Evrope. Ona se naime prostire onim predjelima, gdje se Balkanski poluotok hvata trupa evropskoga. Ogledamo li na karti tri juzno-evropska poluotoka, opazit cemo, da Pirenejski rastavlja od trupa tesko prohodno gorje Pirenejà, a Apeninski opet visoke Alpe; Balkanski pak poluotok nije odijeljen visokim gorama, vec su ovdje prirodnom medom rijeke Kupa, Sava i Dunav. Sto je ovoj medi na sjeveru, pripada evropskom trupu ili srednjoj Evropi, a sto je na jugu, Balkanskom poluotoku ili juznoj Evropi. Velik dio pomenute mede prolazi hrvatskom zemljom i to tako, da manja cest njezina ostaje trupu evropskomu ili srednjoj Evropi kao sastavni dio velikoga podunavskoga nizozemlja i alpskoga gorja, to jest hrvatsko Zagorje, Podravina i citava Slavonija sa Srijemom, dok veci dio pripada Balkanskom poluotoku i kraskoj gorovini ili juznoj Evropi. Taj geo-grafski dualizam hrvatske zemlje, koji se jos i jasno odrazuje u klimi, fauni i fiori, mnogo je puta nepovoljno utjecao na razvoj politicke narodne proslosti Ne da se naime poreci, da onaj kraj hrvatske zemlje, sto se prostire izmedu .Save, Drave, Kupe i Dunava, a pripada srednjoj Evropi, pokazuje sasvim drugi karakter od krajeva njemu na jugu, pace bilo je vreménà, kad su oba dijela stajala u protivstini i neprijateljstvu jedan protiv drugoga. Stoga i jesu vec Rimljani danasnju hrvatsku zemlju podijelili medu dvije pokrajine, Panoniju i Dalmaciju, a na njihovim se tragovima docnije podigose obje hrvatske knezevine, Panonska i Dalmatinska, zatim obje bano-vine, naime Slavonija i Hrvatska s Dalmacijom.