36
hrabrosti nekih svojih vójnika imao je Borna da zahvali, §to i ort nije u tom boju poginuo. Potom provali Ljudevit na zimu u dalma-tinsku Hrvatsku te je nemilice popali i pohara. Glas o Ljudevitovu uspjesnom ratovanju odjeknuo je daleko, i sada mu se pridruze jo§ i ostali Sloveni sve do blizu Soce. Iza toga uzese redom kroz tri godine (820—822) snazne franacke vojske udarati na „velikoga bun-tovnika“, ali se Ljudevit odrza sve do 822., kad je nova velika carska vojska, a to je bila vec d e s e t a po redu, oko augusta kretala iz Italije na panonsku Hrvatsku. Pred tom silom umace Ljudevit iz Siska i prebjegne k Srbima, nasto Franci konacno pokore citavu panonsku Hrvatsku, dok su Timocani dosli pod Bugare. Ali ubivsi svoga do-macina, nekoga srpskoga zupana, koji mu je valjda po nagovoru Franaka radio o glavi, Ljudevit se skloni u dalmatinsku Hrvatsku, Ovdje je jos 821. umro knez Borna, a naslijedio ga je narodnim iz-borom i carskom potvrdom sinovac Vladislav (821. do otprilike 835.) No knez Ljudevit potrazio je utocista kod Bornina ujaka Ljudemisla,. a taj ga dade, zacijelo po franackom nalogu, ubiti (823).
    Vaznost Ljudevitova. Ma da nije uspio svojim snaznim ustan-kom, knez Ljudevit ipak ide u red najznatnijih licnosti stare hrvatske povijesti. On je bio jedini hrvatski vladar, koji je oko sebe okupio pored panonskih Hrvata jos i velik dio Slovenaca i podunavskih Slovena, valjada Srba, ravnajuci bar kroz jedno vrijeme sudbinom citave zemlje od izvora Save do usca Timoka u Dunav. Svojim je hrabrim istupom potresao i temeljima franacke velike drzave, a zemlju hrvatsku izmedu Drave i Save spasao od onakove kobi, ka-kova je stigla susjedne Slovence.
    Franacko-bugarski rat, Pobjeda nad Ljudevitom ipak nije do-nijela Francima ocekivana ploda, jer se dobrza upletu zbog pogra-nicnih nekih pitanja u rat s Bugarima, kojima je tada vladao kan Omurtag. Za toga rata (827—829) provale oni u panonsku Hrvatsku i zadrze u svojoj vlasti istocnu Slavoniju i Srijem. Teske neprilike, sto ih je tada imao car Ludovik sa svojim sinovima poradi diobe drzave, bjehu razlogom, da je osvojenje bugarsko ostalo trajno, pace sada njihovom potporom zavlada u zapadnom dijelu panonske Hrvatske knez Ratimir, koji bi tek 838, protjeran od Franaka,. a zemlja izmedu Drave i Save (osim bugarskoga dijela na istoku) cini se da je dosla pod upravu donjopanonskoga kneza P r i b i n e (t 861.), a onda njegova sina Kocelja (f 876.). Tek pod kraj IX, vijeka opet se spominje u panonskoj Hrvatskoj kao zasebni knez