84
éeva. Onda prodre kralj sve do Nisa i Sofije, ali kod Plovdiva do-ceka ga car Ivan i prisili na uzmak. Medutim dade kralj Stjepan do temelja razvaliti Beograd, a kamenje njegovih zgrada prenijeti na ladama na drugu obalu, gdje polozi na sastavcima Save i Dunava temelj danasnjemu Z e m u n u. Tek poslije dvogodisnjega ratovanja izmjenicnom srecom sklope (1129) oba vladara mir uz uvjet, da imadu Sava i Dunav biti granicom izmedu obiju drzava. Kako herceg Almos vise nije bio u zivotu (f 1127.), a za njegova se sina Belu uopce nije znalo, da je ziv, izostase u tom smjeru ma bilo kaki pregovori.
    Bela Slijepi postaje prijestolonasljednik. Stjepan vratio se s ratista tesko bolestan, tako da se opcenito drzalo, e mu je smrt blizu. Kako nije imao djece, zaokupi ga teska briga oko uredenja nasljedstva, koju mu olaksa tek pouzdan glas, da jos zivi njegov si-novac slijepi herceg Bela. Sada ga bolesni kralj uze k sebi na dvor, proglasi prijestolonasljednikom i ozeni (1130) kcerkom srpskoga velikoga zupana Urosa J e 1 e n o m, zenom muzevne duse. Skoro potom umr'o je kralj Stjepan (1. marta 1131.) i bi pokopan u Veli-kom Varadinu.
    Boris Kolomanovic. Njegov nasljednik Bela I. (II.) Slijepi (1131—1141) nije zbog tjelesne mane mogao vrsiti vece uloge ni na vojnickom, ni na politickom polju, vec je te poslove prepustio dru-gima narocito zeni Jeleni, a poglavita mu vaznost stoji u tom, sto je spasao dinastiju Arpàdo vu od izumrca. Protiv njega istupi kao pretendent na prijestolje Boris Kolomanovic* kome nijesu na dvoru ostrogonskom priznavali àrpàdsko zakonito podrijetlo. Boris pode najprije u Bizant caru Ivanu, koji ga casno primi i ozeni nekom svojom rodaldnjom, a onda ode u Poljsku, otkuda provali (1132) preko Karpata s jakom poljskom vojskom u Ugarsku, ali bi potucen toliko, da se vise nije dizao protiv Bele.
    Dalmacija i Bosna. Za Beiina vladanja nije bilo sukoba s Bizantom, no zato je srecni rat s Venecijom Hrvatima opet povratio Dalmaciju osim Zadra i otokà (o. 1133.). Malo poslije stece Bela i B o s n u, koja se dobrovoljno pridruzi Ugarskoj kao saveznica ; od toga vremena nosili su ugarsko-hrvatski kraljevi jos i naslov ,,rex Rama e."1
     1 Po rjecici Rami, pritoci Neretvinoj, prozvala je ugarska dvorska kancelarija tim imenom svu Bosnu, Sve do smrti Konstantina Bodina (1101) bjese Bosna sa-stavni dio Srbije, no tada postade, po rasulu njegove drzave (oko 1110.), samostalna.
i kao takova pridruzi se oko 1137. Ugarskoj.