343
  Pejacevic; istoga daña imenovan je banom Aleksandar Rakodczay.
—	aug. 6. odstup vlade iz redova cla-nova hrv.-srp. koalicije.
—	dec. 12. raspusten je hrvatski sabor, u kojera je vecina stavila prijedlog, da se ban Rakodczay stavi pod optuzbu.
1908.	jan. 8. odstupio Aleksandar Rakodczay, a banom imenovan barun Pavao Rauch.
—	febr. 28. opravljeni su izbori, za kojíh ban Rauch nije dobio ni jedan mandat, a hrv.-srp. koalicija 57.
—	marta 12. otvoren hrvatski sabor, no vec 14. odgoden kraljevskim otpi-som od 3. marta na neizvjesno vri-jeme, a da se nije ni konstituirao.
1909.	jan. 15. drzavni odvjetnik zagre-backoga sudbenoga stola dize optuzbu protiv 53 Srbina zbog veleizdaje.
—	od 3. marta do 5. oktobra veleiz-dajnicka parnica pred zagrebackim sudbenim stolom.
—	od 9. do 22. dec. tako zvani Fried-jungov proces pred porotom u Becu. Povod bjese clanak Friedjungov u beckoj „Neué* Freie Presse“ od 25. marta 1909., kojim je obijedio hrv.-srp. koaliciju s nedopustenih sveza sa Srbijom.
1910.	febr. 5. odstupio je ban Rauch, a imenovan Nikola Tomasic.
—	maja 28. sankcioniran je zakon ,,o izbornoj reformi u Hrvatskoj“, pred-lozen saboru na prihvat 5. maja.
 Njime je broj izbornika znatno po-vecan (na 190.000 prema 50.000 od prije) snizenjem censusa.
  —- aug. 22. raspusten je hrvatski sabor.
  —	okt. 31. izbori opravljeni za hrvatski sabor, u kojima je hrv.-srp. koalicija dobila relativnu vecinu.
  1911.	nov. 7. raspusten je hrv. sabor.
  —	dec. 15., 16. i 18. opravljeni izbori; hrv.-srp. koalicija dobila apsolutnu vecinu.
 1912.	jan. 19. odstupio je ban Nikola Tomasic, a imenovan Slavko Cuvaj,
  —	jan. 25. raspusten je hrvatski sabor.
 —	apr. 5. Slavko Cuvaj imenovan ko-misarom.
 1913.	jula 21. dignut je Slavko Cuvaj sa sluzbe, a komisarom imenovan barun Ivan Skerlecz.
 —	nov. 27. barun Ivan Skerlecz íme-novan banom.
 —	dec. 2. ban Skerlecz izdao je pro-vedbenu naredbu o nazivlju mjesta u Hrvatskoj (na osnovi zakona od 29. apr. 1907.).
 —	dec. 6. ugarska je viada povukla Kossuthovu zeljeznicarsku pragmatiku i podnijela novu, u kojoj je izostala jezicna odredba.
 —	dec. 16. izbori opravljeni u Hrvatskoj ; hrv. - srp. koalicija zadobila apsolutnu veéinu.
  1914.	juna 17. otvoren je cetvrti odjel kr. zem. vlade ,,za narodno gospo-darstvo".
VI.
Bosna i Hercegovina u XIX. vijeku.'
    Ojacanje bosanskih velikasa. Stalno opadanje osmanlijskoga carstva kroz XVII. i XVIII. vijek imalo je za posljedicu, da je i u Bosni i Hercegovini (kao u nekim drugim pokrajinama) sve to vise rasla moc onamosnjega muslimanskoga plemstva. I tada se Bosna
     1	Up. Prelog, Povijest Bosne u doba osmanlijske vlade. II. dio (1739—1878), Sarajevo (1916),