3
sudbenih spomenika, a na narodnom jeziku, ne moze se pohvaliti nijedan slovenski narod, pa ni mnogi drugi, kao primjerice Madzari. Odnose izmedu republike mletacke i Juznih Slovena, zapravo Hrvata i Srba, a u prvom redu s hrvatskom Dalmacijom, osvjetljuje (od 960. do 1479.) ona bogata grada iz mletackoga drzavnoga arhiva, koju je objelodanio Sime Ljubic1 (f 1896.), dok je August Theiner (f 1875) priopcio spise o odnosima izmedu svete stolice rimske i Juznih Slavena, poglavito Hrvata (od 1198. do 1800.4) Pro-slost sredovjecne Bosne objasnjuju isprave, sto su ih objelodanili Euzebije Fermendzin5 (f 1897.), Franjo Miklosic4 (f 1891.), Medo Pucic5 (f 1882.) i Josip Gelei c,6 dok je isprave po-rodice knezova Blagajskih od plemena Babonica, a tako i knezova Krckih Frankapana izdao Samuil Barabàs,7 a donjoslavonskih sredovjecnih zupanija (danas sjeverozapadni kut Bosne) Sanske, Vrbaske i Dubicke, kao i banovine Jajacke Sandor Horvàth.8
    Za novovjeku hrvatsku historiju najznatnije su zbirke ove : Hrvatsko-slavonske saborske spise (od 1526. dalje) objetodaajuje Ferdo Sisic,9 a usporedo s njima izlaze historijski spomenici hrvatski iz vremena prvih Habsburgovaca u redakeiji E m i 1 i j a L a-szowskoga.10 Postanak i razvitak hrvatske Vojne Krajine objasnjuju spisi i isprave, sto ih je izdao R a d o s l a v L o p a s i c11 (f 1893.),
     1	L j u b i é, Listine o odnosajih izmedu Juznoga Slavenstva i mletacke repu-blike, voi. I.—X. Zagreb 1868. —1891. Izdala „Jugoslavenska akademija“.
     2	Theiner, Vetera monumenta Slavorum meridionalium historiam illustrantia, voi. I.—II. Rim 1863. i Zagreb 1875. Izdao biskup Strossmayer (f 1905.) o svom irosku.
     2	Fermendzin, Acta Bosnae potissimum ecclesiastica (od 925. do 1752.). Zagreb 1892. Izdala „Jugoslavenska akademija".
     I	Miklosic h, Monumenta Serbica. Bec 1858.
      5	n y u, h te, CnoiweHHiiH cpncKH Ofl 1395. «o 1423., voi. I.—II. Beograd 1858. Ì 1862.
     6	G e 1 c i c h, Diplomìtarium relationum reipublicae Ragusinae cum regno Hungariae (1358.—1526.). Budimpesta 1887. Predgovor je napisao madzarskim jezikom Ludovik Thallóczy, a djelo izdala je madzarska akademija.
     7	Barabàs, Codex diplomaticus comitum de Blagay (1200.—1578.). Budimpesta 1897. — Barabàs, Codex dipi, comitum de Frangepanibus, voi. I.—II. (1133.—1527.). Budimpesta 1910.—1913. Predgovor madzarskim jezikom napisao je u oba djela Ludovik Thallóczy, a izdala ih je madzarska akademija.
     8	Horvàth, Codex diplomaticus comitatuum Dubicza, Orbàsz et Szana (1244.—1710.). Budimpesta 1912. — Horvàth, Banatus, castrum et oppidum Jajcza (1450.—1527.). Budimpesta 1915. Predgovor madzarskim jezikom napisao je u oba djela Ludovik Thallóczy, a izdala ih madzarska akademija.
      9	Sisic, Acta comitialia regni Croatiae, Dilmatiae et Slavoniae, voi. I.—III. 0526.—1577.). Zagreb 1912. —1916. Izdaje „Jugoslavenska akademija“; zbirka se nastavlja.
     10	Laszowski, Monumenta Habsburgica regni Croatiae Dalmatiae Slavonia:e, voi. I. —II. (1526.—1540^. Zagreb 1914.—1916. Izdaje „Jugoslavenska akademija“-; zbirka se nastavlja.
      II	L o p a § i c, Spomenici hrvatske Krajine, voi, I.—III. (1479.—1780.). Zagreb 1884.—1889. Izdala „Jugoslavenska akademija“.