232
samo sto se ovdje brzo zaboravio taj dodatak, a ostalo je pravo ime, obicno pravopisno izobliceno (tako Kollonitsch). No pored ise-ljenika isticu se u Hrvatskoj novoga vijeka i neki doseljenici. Jos u pocetku XVI. vijeka razgrani se u Slavoniji madzarska porodica Erdódy, kad je kardinal i ostrogonski nadbiskup Toma Erdódy (f 1521.) ostavio sinu brata Nikole Petru golema svoja slavonska imanja, narocito Jastrebarsko i Moslavinu (odatle pridjev de M o-noszló). Ovaj je Petar praotac hrvatske grane ove porodice, a vec istoimeni sin njegov, docniji ban Petar Erdódy, stece jos Ce-sargrad i druga imanja, dok je njegov sin ban Toma Erdódy postao (1607) nasljedn im zupanom varazdinskim. Ta je cast potom ostala u rukama ove porodice sve do 1845. U XVII. vijeku doseli se u Slavoniju i obitelj Rauch, podrijetlom iz Erdelja.1 Me-dutim poslije Karlovackoga mira dvor je obdario golemim imanjima u oslobodenoj Slavoniji mnoge strane plemice, a neki su ih stekli i kupnjom od austrijske kcmore. Sada dode u posjed kneza Livija Odeschalchija ilocko vlastelinstvo (1697), i to kao zasebno „hercestvo srijemsko“ (ducatus Sirmii), unatoc zivomu prosvjedu hrvatskoga sabora. Viroviticko vlastelinstvo dobio je grof Cordona, ali ga docnije (1745) prodade barunu Marku Pejacevicu. Valpovacko i petrijevacko stekao je barun P r a n d a u ; nasicko grof O d o y e r (ali ga njegova udovica prodade (1732) barunu Josipu Pejacevicu), orahovacko barun Marko Pejacevic (ali ga 1742, prodade Dimi-triju Mihajlovicu); siracko (docnije daruvarsko) grof Jankovic,2 a vukovarsko grof Eltz iz Mainza. U XVIII. vijeku doselise se u Hrvatsku i baruni K u 1 m e r i iz Stajerske pa grofovi S e r m a g e iz Francuske (iz Besan^on-a). Svi su ti strani rodovi, prije negoli su mogli vrsiti plemicka prava na tlu kraljevstva hrvatskoga, trebali da steku od hrvatskoga sabora indigenat i inkolat, to jest, da ih sabor proglasi i prizna urodenim plemicima.
Inace bijase zivot neplemenitih ljudi i sada isti kao u doba prije
1526.,	a tako je ostalo sve do urbara Marije Terezije i Josipa II., ali to bjese u glavnom samo privremeno olaksanje.
     1	Kralj Ferdinand ucini plemicima sibinjske gradane Levina, Jurja i Blaza s pridjevkom de Nyék 28. maja 1557. Barunom postade 6. apr. 1763. Pavao Rauch, krajiski pukovnik.
     2	Kroz sav srednji vijek i kasnije zvao se danasnji Daruvar Podborje. Kad tude sagradi grof Jankovic kastel, dade mu po z d r a 1 u, sto ga je imao u grbu, ime Daruvar (daru madz. zdral), a po njemu se onda tako nazva i mjesto.