109
No iste te godine umre Karlo Martel, a prava njegova prijedu na sina mu Karla Roberta. Smrt napuljskoga kraljevica primiri jedno vrijeme Hrvatsku i Ugarsku; ali kad Andrija naumi 1299. ujaka svoga Alberta Morosinija — ne imajuci sam sina — proglasiti svojim nasljednikom, bukne opca buna protiv njega, a u korist Karla Roberta. Bribirski knez Juraj, brat bana Pavia, pode u Napulj te u augustu 1300, dovede mladoga kraljevica u Hrvatsku. Posred ovih nemira umre nenadano Andrija II, (III,) (14. januara 1301.); s njime izumre rod Arpadovicà. Na glas o njegovoj smrti dovede ban Pavao kraljevica Karla Roberta u Zagreb, gdje ga doceka zupan Ugrin od plemena Caka Ilockih i odvede u Ostrogon. Tude ga onda u martu 1301. prvi put okruni nadbiskup ostrogonski Grgur za ugarsko-hr-vatskoga kralja kao Karla I.1
B.	Kraljevi iz kuce Anzuvinske (1301. do 1395., odnosno 1409.).
vi.
Karlo I.
(1301—1342).
orba s protukraljevima. Karlo I.2 (1301—1342) bijase jos mladic od dvanaest godina, kad je postao ugarsko-hrvat-skim kraljem. Hrvati su ga gotovo svi priznali, no Ugarska razdijeli se u stranke. Po zenidbenim vezama s Arpado-vicima imala su tri pretendenta pravo na prijestolje : napuljski Karlo IL, onda ceski kralj Veceslav II., sin nesrecnoga Otokara Premysla IL i Kunigunde, unuke Bele III. (IV.), koji ustupi svoje pravo sinu Ve-ceslavu, te Oton Bavarski, sin Beline kceri Jelisavete. Vecina ugarskih velikasa, a na celu im palatin Ma ti j a Cak Trencinski, odlucise se za ceskoga kraljevica Veceslava, dovedu ga u Stoini Biograd, gdje bi onda okrunjen kao L a d i s 1 a v V. (1301—1304) ugarskim kraljem. Sada piane krvav gradanski rat izmedu oba kralja,
     1 Zagrebacke krunidbe od 1300. nije bilo. To je neosnovana kombinacija nekih pisaca XVII. i XVIII. ▼ijeka, koju potom prihvatise i neki pisci XIX. vijeka. Dokaze gledaj u „Vjesniku kr. zem. arkiva" III. (1901), br. 1.
     ’ Kao kraljevica zrali su ga u Napulju Karlom Robertom, ali kao kralja zovu ga i hrvatskim jezikom pisani spomenici samo Karlo.