304
djela Jelaciceve krajiske vojske, koja je pobijedila kod Mosona (18. dec.), zauzela Dur (27. dec.) i porazila madzarskoga generala Perczela kod Moóra, nedaleko od Stolnoga Biograda (30. dec.), a samoga Görgeya kod Téténya (3. jan. 1849.) usavsi onda 5. januara s Jela-cicem i Windischgrätzom na celu u Budim i Pestu. Jos prije toga ostavi madzarski sabor s Kossuthom ugrozeni glavní grad te se pre-seli u Debrecin, gdje je 9. januara odrzana prva sjednica. Tom je prilikom Kossuth ponio sobom iz Budima krunu sv.-'Stjepana i ostale kraljevske insignije. Iz Debrecina dao se on na dalju organizaciju ustanka, kojemu se pridruzise i neki stranci, tako Poljaci grof Dem-bíñski i Bern, i dobrza stvori opet citavu vojsku. Ali Windischgrätz pode joj ususret i potuce Dembinskoga u dvodnevnoj krvavoj bitki kod Kápolne nedaleko od Jegra (26. i 27. februara), tako da se Madzari povukose na lijevu obalu Tise. Poslije bitke javi Windischgrätz dvoru, da je „unistio buntovne horde“. Car uze ovaj izvjestaj kao istinit i smatrajuci otpor Madzarä slomljenim, a rat dovrsenim, objavi 4. marta 1849. svojim zemljama nov ustav, obicno zvan „oktroirani“, jer je djelo Schwarzenbergova ministarstva bez sudje-lovanja parlamenta.
    Oktroirani ustav bjese upravo obnova staroga carskoga sistema na osnovi germanizacije za „carstvo austrijsko" (Kaisertum Oesterreich). Ova „slobodna, nerazdjeljiva, nerazdruziva, ustavna nasljedna monarhija (Erbmonarchie)“ sastoji od pojedinih krunovina (Krön-länder), koje su medusobno nezavisne jedna od druge, ali sve zajedno eine jednu cjelinu. Medu njima se navode (§ 1.) — ovim redom —
i	„kraljevine Dalmacija, Hrvatska i Slavonija s hrvatskim primorjem, gradom Rijekom s kotarom; kraljevina Ugarska; velika vojvodina Erdelj; Vojna Krajina (ugarska i hrvatsko-slavonska kao jedna eje-lina). Glavni je grad Bec, koji je sjediste drzavne (centralne)'vlade ; sve su narodnosti (Volkstämme) jednakopravne i svaka ima neoskvr-njivo pravo na ocuvanje i njegovanje svoje narodnosti i jezika". Zakonodavstvo u drzavnim poslovima vrsi car s drzav-nim (centralnim) saborom (Reichsrath), a u zemaljskim (kru-novinskim) car sa zemaljskim saborima (Landtag). Dr-zavni se sabor sastaje u Becu, a sastoji od gornje i donje kuce, Gornju kucu sacinjavaju zastupnici izabrani na zemaljskim saborima svake krunovine, a donju zastupnici izabrani ravno od naroda ; mandat prvih traje 10, a drugih 5 godina. Za dojakosnji se ustav Ugarske kaze (§ 71.), da ce ,,u toliko ostati na snazi, u koliko se