120 to je vladanje preuzela kao regentkinja mati joj Jelisaveta Kotroma-nicka, zena vladohlepna, nepromisljena i sklona spletkama. Glavni joj savjetnik bjese ugarski palatia Nikola Gorjanski, muz razborit, ali sebican. Prvo je bilo kraljici materi, da je gledala, kako bi svojoj starijoj kceri pribavila uz ugarsko-hrvatski jos i poljski prijestò. No poljski se velikasi tome odlucno oprijese, jer nijesu vise htjeli da njihov vladar stoluje u Ugarskoj i odavle viada Poljskom. Poslije poduljih pregovora okrunise oni mladu kcer Ludovikovu, H e d v i g u, za poljsku kraljicu odruzivsi se tako od Ugarske, a kad se druge godine iza toga Hedviga udala za litvanskoga kneza Vladislava Jagela, osnovana bi poljska kraljevska dinastija Jagelovicà (1386). Hrvatski zapletaji. Medutim uzese se spremati kud i kamo ozbiljnije promjene u Hrvatskoj, gdje je vladalo veliko nezadovoljstvo i zbog centralizatorne politike obaju kraljeva iz kuce Anzuvinske, a i radi toga, sto je zena sjela na prijestolje. Ovo nezadovoljstvo naumi iskoristiti bosanski kralj Stjepan Tvrtko pregnuvsi za tim, da prosiri granice svoje na Jadransko more i do Drave, tako da bi za-jedno s onim, sto je vec imao, u svoje ruke dobio vlast nad citavom zemljom, u kojoj stanuje narod hrvatski i srpski, Cim je dakle do-znao za promjenu prijestolja u Ugarskoj, poslje u neke dalmatinske gradove i k nekim hrvatskim velikasima svoje vjeste ljude mameci ih, da se odruze od ugarske krune. Njemu se kao prvi odazva vranski prior Ivan od Palizne (iz krizevacke zupanije), ali dal-matinski gradovi i vecina hrvatske gospode u taj mu se par ogluse, Kad su saznali u Budimu za namjere Stjepana Tvrtka, zamisli pa-latin Nikola Gorjanski, poglavito zbog obrane dalmatinskih gradova, sklopiti obrambeni savez s republikom mletackom ; no ona ga ne prihvati. Sada se rijesi kraljica Jelisaveta, da licno pode u Hrvatsku i ondje primiri nezadovoljnike. Na glas o njezinu dolasku podize Ivan od Palizne javno bunu u Vrani, ali kad obje kraljice, Marija i Jelisaveta, stigose u sjajnoj pratnji u Zadar, a bosanska pomoc izosta, morala se Vrana predati, dok Ivan od Palizne umace jos za vremena u Bosnu. Sada se Hrvati opet na oko primire (krajem novembra 1383.). Potom udesi palatin Nikola Gorjanski izmirenje s bosanskim kraljem prepustivsi mu grad „njegovih predaka“ Kotor (1385). Buna brace Horvata. Ubrzo prouzroci cudljivo i nesigurno zensko vladanje veliko nezadovoljstvo ne samo medu velikasima u Slavoniji, nego i medu onima u Ugarskoj. Na celo ovim nezadovolj-