264
sto prije krunisati i da se obrati na ugarske i hrvatske staleze, da mu dadu novaka i izvanrednu ratnu dacu. Krunisanje je obavljeno potom uobicajenim sjajem (6. juna 1792. u Budimu), nasto je sabor udovoljio kraljevim zeljama glede ratnih potreba, a Franjo je za uz-vrat sankcionirao zakon, kojim se uvodi u ugarske skole madzarski jezik kao obligatni predmet, a u hrvatske kao neobligatni,1 sto je onda primio do znanja i hrvatski sabor (11. augusta). Slijedece su godine ispunjene teskim ratovima s francuskom revolucijom. Stoga su u to vrijeme u javnom zivotu prevladavale vojnicke potrebe, a pitanje o unutarnjim reformama bilo je potisnuto u pozadinu, te su Ugarska i Hrvatska opet dosle pod neograniceni utjecaj Beca. Tomu je najvise pridonio strah od francuskih revolucionarnih ideja, koje su ispunile uzasom i kralja Franju i konzervativno ugarsko i hrvat-sko plemstvo. Buduci da je ognjiste tih ideja bila literatura, zace sada u citavoj drzavi hajka protiv knjizevnikà i svih onih, za koje se drzalo, da su natrunjeni modernim idejama, Zrtva ovoga duha vremena bijase opat Ignjat Mar tino vie,2 koji se u Pesti s nekim drugovima u tajnom — ali inace bezazlenom i neopasnom — drustvu zagrijavao za demokratske francuske ideje o „pravima covjeka“. Budimsko kraljevsko vrhovno sudiste ipak ga je odsudilo na smrt „radi uvrede velicanstva“, koju je onda s nekoliko drugova prepatio na budimskoj poljani (20. maja 1795.) uz odobravanje gotovo citaVe Ugarske i Hrvatske, a narocito plemstva i svecenstva. Taj se kon-zervativni duh snazno odrazavao i na novom saboru, sto ga je kralj sazvao u Pozun (za 6. nov. 1796.), a na kojem su stalezi kralju vo-tirali dopunjenje vojnickih potreba i izabrali palatinom kraljeva mla-dega brata nadvojvodu Josipa (1796—1847), jer mu je brat palatin Aleksandar Leopold nenadano umr'o.
    Francuski ratovi i propast Venecije. Vec u vrijeme ovoga sabora francuske su se cete pogibeljno priblizavale Becu poslije visegodisnjega ratovanja. Kako je poznato, stoljetne nepravde i bes-primjerni drzavni dugovi uzrocise u Francuskoj krvav pokret poznat
      1	Zak. cl. VII: 1792.: „annuente. sua maiestate regia decernunt status et ordi-nes, ut studium linguae Hungaricae intra fines regni eiusdem deinceps sit Studium ordinarium... in partibus autem a d n e x i s maneat studium extraordinarium."
      2	Martinovic, potomak jedne u Ugarsku 1690. doseljene s r p s k e porodice. komu se otac pokatolicio kao austrijski casnik, rodio se 20. jula 1755. u Pesti. On je tada (1795) bio vec potpuno pomadzaren.