24
Jos u toj zemlji, po razlikama, koje se javljahu medu njima pa se sve jace isticahu, Sloveni se podijelise na tri zasebne grane : z a-p a d n u (Cesi sa Slovacima, Poljaci, Luzicki Srbi i Polapski Sloveni), istocnu (Rusi) i juznu (Slovenci, Hrvati, Srbi i Bugari), vec prama tome, gdje je koja od njih sjedila.
    U povijesti javljaju se Sloveni razmjerno dosta kasno. Pisci iz ranijega rimskoga carskoga doba (Plinije, Tacit i Ptolemej) nazivlju ih Venedima (Venedi, Veneti, Ovevedcti) i smjestavaju u porjecje gornje i srednje Visle, izmedu Karpata i Baltickoga mora, a to moze da znaci, da su Rimljani i Grci saznali za Slovene preko Germana, zacijelo germanskih trgovaca jantarom i krznom; jos i danas zivi u Nijemaca ovo ime (Wenden, Winden), kojim oni oznacuju neke Slovene, tako Luzicke Srbe u Saskoj i Slovence, narocito u Stajerskoj. Znacenje i podrijetlo ovoga imena veoma je tamno, no izvan svake je sumnje, da se Sloveni sami njime nikad nijesu sluzili, dakle da je ono strano, po svoj prilici keltsko. Domace ime bjese Sloveni (CjiOBÌJHHH'b, plur. C.noB'bHe), koje nam je prvi put ubiljezeno u pi-saca bizantinskoga carstva VI. vijeka, a poznadu ga nesto docnije i zapadni pisci, pace i arapski (kao Sakàlib), ali znacenje njegovo jos uvijek nije konacno i sigurno objasnjeno. Istodobno sa sloven-skim imenom pojavljuje se kod nekih pisaca bizantinskoga carstva VI. i VII. vijeka i trece ime Anti, takoder nepoznata podrijetla i znacenja.
    Premda se Sloveni pod sigurnim imenom dadu razmjerno kasno utvrditi historijskim spomenicima, ipak se moze kao pouzdano uzeti, da se oni zapravo javljaju mnogo ranije, dasto pod drugim imenima. Vecina slavistà naime s pravom gleda u Herodotovim Neurima, u porjecju gornjega Dnjestra i juznoga Buga, neki slovenski narod, a tako isto i u njegovim Budinima, a to nas dovodi u VI, vijek prije Hrista. Poslije toga nema o Slovenima uopce nikakih historij-skih podataka sve do I. i II. vijeka, ili bolje reci sve do IV. i V. vijeka nase ere, kad se oni prikucise uscu dunavskomu. Oni su se dakle u doba Seobe Naroda stali kretati sirinama danasnje zapadne Rusije i Poljske na istok i na jug s jedne, a svakako jos i na zapad rijeci Visli prama Odri s druge strane. U VI. vijeku raspadahu se na dvije velike skupine, na Slovene i Ante ; Sloveni bijahu zapadna, a Anti istocna skupina, i to tako, da ih je rastavljala rijeka Dnjestar.
    Prvi narod, s kojim su Sloveni dosli u doticanje, bili su Skiti, koji su neke od njih i podvrgli svojoj vlasti. Na sjeverozapadu opet