227
studiorum). I odgoj svecenstva takoder stavi car pod drzavni nadzor «snovavsi u tu svrhu generalno sjemeniste ; takovo bi osnovano za Hrvatsku u Zagrebu (1784), no dobrza ga dokine i odredi, da pe-stansko ima da sluzi za cijelu Ugarsku i Hrvatsku.
    Politicke relorme- Od politickih reforma car je najprije pokusao, da dokine kmetstvo, i to samo u Erdelju, ali odgovor bjese otvorena buna onamosnjih Rumunja. To iskustvo navede cara na misao, da se kmetstvo moze dokinuti tek poslije reorganizacije uprave, koja mu je veoma smetala vec kod prvih crkvenih reforama. Ustavnim putem, naime uz suradnju sabora, toga ne htjede da ucini, ne toliko sto se plasio otpora stalezà, koliko zato, sto je u njemu prevladalo misljenje, da se citav staleski sistem i staro zakonodavstvo ima dokinuti. Osobito je mrzio zupanije, jer su one njegove maredbe ucinile predmetom „ekspedicije", a ne „egzekucije“, to jest samo primale, a ne proglasivale i provodile. Stoga odluci (1783), da ce ugarske i hrvatske javne casti podijeliti Nijemcima i drugim tu-■dincima, a domace cinovnistvo premjestiti u austrijske zemlje, pa ca u Belgiju. U tom raspolozenju obarao je sve, sto mu je stajalo na putu, jer je to razaranje i inace odgovaralo njegovu konacnom poli-tickom cilju, ideji jedinstvene monarhije. Stoga je vladu usredotocio u Becu, dok je u pojedinim zemljama htio da ima tek zemaljske vrhovne oblasti, koje su imale da rade pod vodstvom centralne becke vlade. U duhu toga sistema dade premjestiti krunu sv. Stjepana u Bec, smatrajuci je jednostavnom starinom, kojoj je mjesto u muzeju. Stoga je i smjesti (1784) u carsku riznicu medu ostale krune, sto su se ondje cuvale. Na taj glas nasta siino uzbudenje u Ugarskoj i Hrvatskoj, ali car ne mareci za sve to pode dalje svojim putem. Prije svega naredi (26. aprila 1784.), da ce ubuduce njemacki j e z i k biti sluzbenim u citavoj drzavi, a dvorska kancelarija, komora i ugarsko namjesnicko vijece imadu vec od 1. novembra njime ure-dovati; od 1786. pocevsi postaje on uredovnim u svim zupanijama, ugarskim i hrvatskim, a poslije dalje tri godine vise nitko ne moze da bude ni cinovnik ni svecenik, koji ga ne zna. Na tu naredbu skocise listom sve ugarske i hrvatske zupanije i ulozise zestok pro-svjed. Sada je dosao red na njih, a zamislio ih je tako preudesiti, da ce one morati tocno i strogo provoditi reforme ,,bez obzira na proslost i sadasnjost“, Najprije premjesti namjesnicko vijece u Budim, sjedi-nivsi s njime vrhovnu financijalnu oblast, naime ugarsku komoru. Potom razdijeli (1785) Ugarsku i Hrvatsku na deset okruzja (circulus),