76
dalmatinskegradove i otoke. Kako je opet V e n e c i j a iz trgovackih interesa bila vezana uz Bizant i smatrala se carskom saveznicom protiv i njoj opasnih juznoitalskíh Normana, to se republika sv. Marka morala zadovoljiti s Aleksijevom odlukom i primiti je, ma i nerado, na znanje. S tim u svezi duzd Ordelafo Faledro veé se od godine 1107. dalje ne kiti naslovom duzda „Hrvatske i Dalmacije“.
    Podsada i predaja Zadra. Na proljece 1107. zaputi se kralj Koloman s vojskom svojom na primorje; u njegovoj pratnji bilo je vise ugarskih biskupa i velikasa, a na celu im ostrogonski nadbiskup Lovro i palatin Ivan. Kralj se primace najprije pocetkom maja Z a d r u, kao najznatnijem i najratobornijem gradu dalmatinskom, i pozove ga na predaju. Ali gradani, zacijelo zeljni potpune samostal-nosti po uzoru mletackom, odluce se na otpor. Nato uze Koloman podsjedati Zadar opkolivsi ga s kopnene strane i bijuci tvrde mu zidine iz jakih podsadnih strojeva. U takim prilikama usao je s morske strane u podsjednuti grad trogirski biskup Ivan i stade branitelje nagovarati, da se nagode s kraljem. Malo potom poslje i Koloman poslanike svoje Zadranima s porukom, da mu se predadu i da se s njime nagode ,,uz najbolje uvjete", Gradani privoljese, nasto Koloman ispravom zajamci Zadru i njegovoj crkvi stare privilegije, dje-lomicno jos iz bizantinskih vremena, te ih potkrijepi prisegom svojom i svojih ugarskih crkvenih i svjetovnih odlicnika iz pratnje. Poslije toga poloze Zadrani prisegu vjernosti novomu svom vladaru i sve-cano ga uvedu u grad. Ovaki se slicni prizori odigrase i po ostalim gradovima.
    Predaja Trogira i Spljeta. U pratnji biskupa Ivana pode Koloman preko Sibenika do Trogira, koji mu otvori vrata bez otpora, nasto mu kralj izdade 25. maja povelju slicnu zadarskoj, pa nagradivsi obilno trogirsku crkvu ode do susjednoga Spljeta. Dioklecijanov grad se u prvi kraj neckao da prizna Kolomana svojim gospodarom, no videci, gdje se kralj ozbiljno sprema na podsadu, predade se i on posredovanjem svoga nadbiskupa Krescencija, nasto je dobio slicnu povelju kao Zadar i Trogir.
    Predaja otoka. Iza toga vrati se Koloman pod Zadar, gdje je medutim hrvatski ban U g r a skupio trinaest lada i ukrcavsi u njih dosta kopnene vojske, preveze se do otoka Raba, a taj se poslije neznatna otpora predade, a s njime zacijelo jos i Cres, Osor i Krk.