11
    Hrvatska se zemlja prostire uz more i obiluje otocima. Obala hrvatska ima lijepih zatona, zaljeva, dràgà i zgodnih mjesta za pri-staniste brodova, narocito Kvarnerski i Kastelanski zaljev, pa nat-kriljuje u tome kud i kamo sucelnu jednolicnu talijansku obalu. To i jest bilo glavnim razlogom, da se je za nju toliko otimala Venecija, jer u doba, kad se piovilo duz obale, a voljelo izbjegavati otvorenoj pucini, bez nje nije mogio da bude gospodstva nad Jadranskim moremf niti sigurne plovidbe put Levanta. Primorski je smjestaj mnogo do-prinio, da su se lijepo razvili neki gradovi, medu njima u prvom redu Senj, Zadar, Spljet i Dubrovnik. Ali polozaj hrvatske zemlje uz more bio bi kud i kamo znatniji i po unutrasnje krajeve korisniji, kad bi ovece plovne rijeke iz unutrasnjosti ulazile u nj i tako spajale Primorje sa Zagorjem. No one rijeke, sto utjecu u Jadransko more, ne mogu se dovoljno razviti, buduci da su suvise kratke i plitke osim jedine Neretve, a i ta je jedino u najdonjem tijeku plovna za vece brodove. Konacno rastavljaju Primorje od Zagorja visoke planine, koje se dizu u visinu nerijetko neposredno od obale, kao Velebit, Mosor i Biokovo. Zbog toga nema izuzevsi usko Primorje preostala hrvatska zemlja osobite koristi od mora, ili drugim rijecima, sam znacaj citave hrvatske zemlje, pored sve duge i razvedene morske obale, u glavnom ipak je pretezno kontinentalan.
    U povijesti hrvatskoj treba dakle vazda da imamo pred ocima geografski smjestaj hrvatske zemlje : ona se nalazi na razmedi srednje i juzne Evrope, ona je u sredini izmedu evropskoga Zapada i Istoka, i konacno u njoj se uza sav primorski polozaj ipak pretezno razvio kontinentalni zivot.
II.
Prehistorija, Iliri, Rimljani i Seoba Naroda.
    Prehistorija. Poceci kulture, odnosno prvi sigurni znaci covjeku svojstvena razuma, gube seu prehistoriji, koja obuhvata starije i najstarije odsjeke u razvitku ljudskoga roda i njegove prosvjete, a
o	njima nam se nijesu sacuvala nikakova pismena svjedocanstva. Prehistorija dijeli se na tri glavna doba: na kameno, broncano i z e 1 j e z n o, vec prema gradi, od koje su bila sadjeljana pojedina oruda i oruzja, kao sto su nozevi, sjekire, vrsci strelica i sulica, pa bodezi, macevi, cekici, nadzaci i drugo. Ova glavna doba raspadaju se na podrazdoblja : kameno doba na starije ili p a 1 e o 1 i t s k o,