273
ljekarnike, odvjetnike, javne biljeznike, graditele i zemljomjere. U gimnazijama ucit ce se talijanski, latinski, retorika, geografia, osnovne stvari iz povijesti i matematike. U muskim puckim skolama ucit ce se citati, pisati, detiri osnovne vrsti raduna i tumacit ce se „nauk cudoredni“ (catechismo morale). Svaki glavar porodice duzan je siati bar jednoga od svojih sinova, necaka ili sirocadi u osnovnu skolu pod prijetnjom globe od 6 franaka mjesecno u korist skolá. U puckim su skolama za djevojcice poucavale uciteljice u citanju, pisanju, obicnom racunanju i u „prvim zenskim radnjama“. Vecina je ovih zamisljenih skola ubrzo stupila u zivot, tako narocito licej u Zadru, koji bjese smjesten u dokinutom samostanu sv. Krsevana (otvoren 16. nov. 1807.), a djelovalo je u njemu sedam profesora s rektorom na celu, ponajvise domaci uceni redovnici. Gimnazije nijesu bile sve u jedan mah otvorene, vec prema prilikama neke prije, a neke po-slije ; ali jos prije 1810. svih je sedam gimnazija privedeno u zivot. Pucke skole pócele su odmah 1806.—1807. djelovati. Iz ovih je skola, narocito iz liceja, izlazilo dalmatinsko cinovnistvo, ponajvise sudacko, ali u rodnom kraju nije nitko smio sluziti. Dandolo je konacno uredio jos i pitanje grcko-istocne crkve, kad je na njegov prijedlog Napoleon (19. sept. 1808.) potvrdio episkopa, konsistorij i seminar s godisnjom dotacijom od 15.000 franaka za sve i dopustio uredenje od 40 zupa „bogostovlja grckoga". Prvi episkop bijase Benedikt Kraljevic sa sijelom u Sibeniku. No kruna svega Dandolova rada bijase ukinuce mnogobrojnih dalmatinskih privi 1 e g i j a pojedinih opcina i korporacija, pa tako je zapravo stvorio od sredovjecne Dalmacije modernu. Ealmacija je uopce prva zemlja u a u s tr o - u g a r s k o j monarkiji, koja se upo-znala s modernim socijalnim i u n u t a r n j o - p olit ickim zivotom. Uza sve to ipak su Dalmatinci, a narocito puk i nize svecenstvo s Franjevcima na celu, zestoko mrzili na Francuze i njihovu upravu, gledajuci vazda u njima „bezvjerce i jakobince", a kad su bili ukinuti oni sredovjecni privilegiji, oni se, a poglavito Poljicani, nahuskani i poduprti Rusima, na vise mjesta i pobune (u junu 1807.). Srecom po Francuze sklopi u taj par Napoleon s Rusijom u Tilzi mir, i tako se Dalmacija, Dubrovnik i Boka Kotorska poslije odlaska Rusà primirise pod snaznim pandzama francuskoga orla.
    Budimski sabor od 1807. Zbog vojnickih potreba kralj Franjo sazvao je vec u aprilu 1807. sabor u Budim, na kojem je opet izbila na povrsinu, poslije prihvata kraljevskih propozicija, briga Madzarà
18