93
koji imadu pristupa i svi nizi plemici (omnes servientes), da ondje iznesu svoje p r a v d e (causas). Kralj ne moze nijednoga takova plemica sluzbenika zatvoriti ili mu oteti imutka za volju kojega v e-1 i k a s a (favore alicuius potentis), ako ga nije sud prije proglasio krivim. Kralj ne moze od plemicà svojevoljno uzimati niti poreza u novcu, niti protiv njihove volje zalaziti u njihova seia i kuée. Izvan granica drzave ratuje plemstvo samo na kraljev trosak, pace i veli-kasi (qui comitatus habent) polaze na kraljev trosak u n a v a 1 n i rat; ali za slucaj obrane domovine moraju svi poci u vojnu. Samo palatin, b a n, dvorski sudac kraljev (iudex curiae regiae) i kraljicin smiju obnasati dvije casti, a s t r a n c i (hospites) bez privole driav-noga vijeca nikakove. Desetina nema se biskupima placati u novcu, nego u prirodninama (vinu i zitu). Novokovani novac vrijedit ée samo kroz godinu dana (od Uskrsa do Uskrsa). Zidovi ne smiju da budu cinovnici kod kovnice novca, u solarama i kod carine. Marturina (kunovina) ima se placati (u S 1 a v o n i j i) po onom obicaju, kako je to ustanovio kralj Koloman, to jest od kmetskoga selista po 12 fri-zatika (= denara).1 Citave zupanije ne mogu postati pri-vatnim nasljednim vlasnistvom. Za jamstvo privoli konacno Andrija posljednjim (31.) clankom „Zlatne buie“, da sveukupno vise i nize plemstvo ima pravo u slucaju, ako bi on ili koji od njegovih nasljed-nika radili protiv ovih ustanovà, podici se, bilo pojedinacki bilo svi zajedno, protiv njega rijecju i oruzjem (resistendi et contradicendi facultatem habent), a da ne potpadnu pod kazan nevjere (nota infi-delitatis). Znacajno je, da su kao svjedoci na ispravi potpisani sami biskupi, a medu njima i zagrebacki Stjepan. ,,Z 1 a t n a buia“ vrijedila je jedino u Ugarskoj i Hrvatskoj do Gvozda (u Slavoniji), a ne jos i u Hrvatskoj od Gvozda do Neretve. Izdana bjese u sedam originalnih primje-raka, a ipak su propali svi ; najstariji je sacuvani prijepis od 1318. (u nadbiskupskom arhivu u Ostrogonu).
    Osiljenje hrv. velikasà. Kao sto se u vrijeme ovih trzavica osililo ugarsko plemstvo, tako se osnazilo i hrvatsko, narocito ono izmedu Gvozda i Neretve. Tude su se pojedini rodovi natoliko po-digli, da su u svojim zupanijama postali tako reci nezavisni gospo-dari imajuci uza se citavu vojsku siromasaijih plemickih sluzbenika
     1 To je vrst susjednoga austrijskoga novca, koji se u XII. vijeku trosio i u Hrvatskoj; kovao se u koruskom mjestu Friesachu, pa otale mu i ime. Docnije preslo je to ime i na novce kovane u Hrvatskoj (Slavoniji) po uzoru ovih frizaskih.