35
okruni za cara rimskoga. Jos prije toga (799) pokusa furlanski mark-graf E r i h provaliti u dalmatinsku Hrvatsku, no bude kraj Trsata ^Rijeke) potucen i ubijen. Uza sve to Franci doskora podloze svojoj vlasti dalmatinsko-hrvatsku oblast izmedu mora, Cetine i Vrbasa te i nju podrede furlanskomu markgrafu, a kad bizantinski car Nikifor ugovori s Karlom mir (803), odrece se dalmatinske Hrvatske, pri-drzavsi jedino primorske gradove i otoke (Dalmaciju). Medutim pre-dade se Dalmacija vec druge godine Francima, nasto ponovo plane ljuti rat izmedu oba carstva, a taj svr§i Karlovim porazom na moru. Nato bi 822. ponovo ugovoren u Aachenu mir, kojim bi potvrden ■onaj raniji od 803. : dalmatinska Hrvatska ostade u vlasti franackoj, a gradovi Zadar, Trogir i Spljet pa otoci Krk, Cres s Losinjem (Osor) i Rab u vlasti bizantinskoj s nazivom Dalmacija. Sada, pocetkom IX. vijeka, bise i dalmatinski Hrvati pokrsteni od fra-nackih misionara, a doskora i osnovana u Ninu zasebna hrvatska biskupija, koja bjese izravno podvrgnuta papi. Dalma-tinsko-hrvatski knez opet, koga je narod sebi slobodno birao i koji je sasvim slobodno upravljao zemljom, bjese podvrgnut vrhovnomu nadzoru furlanskoga markgrafa. Prvi poimence nam poznati dalma-iinsko-krvatski knez krscanin bjese Viseslav (oko 800.), kojega je sjediste bio Nin. Spram franackoga vladara preuzeo je i on, kao i panonsko-hrvatski knez, duznost, da ce na carski poziv vjerno vrsiti vojnu sluzbu.
    Ustanak kneza Ljudevita (819—823). Karlo Veliki umro je 814., a naslijedi ga slabic sin Ludovik Pobozni. Njemu se u gradu Paderbornu poklone oba podlozna hrvatska kneza : panonski Ljudevit i dalmatinski Borna. Medutim uze furlanski markgraf K a d a 1 5 tako nasiino i okrutno postupati s panonskim Hrvatima, da se njihov knez Ljudevit, cije je srediste bio tvrdi Sisak, poradi toga potuzio caru Ludoviku. Kad to ne pomoze, dize se Ljudevit s narodom svojim na ■oruzje (819). Franci odmah otpreme jaku vojsku pod Kadalòom iz Italije protiv njega, ali je Ljudevit tako odlucno razbije, da su mu se potom pridruzili Timocani i Sloveni u danasnjoj Kranjskoj i Sta-jerskoj, dok se dalmatinsko-hrvatski knez Borna ustegao od saveza s njime, spreman vjerno vrsiti vojnu duznost svoju na strani carevoj. XJto skupe Franci jos iste godine 819. novu vojsku, da pokore od-metnule Slovene, dok je s juga udario na Ljudevita dalmatinsko-hrvatski knez Borna. Ljudevit pohita najprije u susret Francima, a onda se vrati natrag i potuce Bornu na rijeci Kupi ametom, a samo