52
„od otoka“ i sv. Stjepana. U prvoj je i sama po svojoj smrti (976) nasla grob1, dok je crkvu sv. Stjepana pod Klisom odredila za mau-zolej hrvatskog vladarskog doma. Mihajlo Kresimir II. umro je oko
969.,	jer se vec slijedece godine pominje sin njegov i nasljednik kralj Stjepan Drzislav.
VI.
Prvi Kresimirovici
(969—1058).
    Stjepan Drzislav (969—995). Stjepan Drzislav (969—995) na-slijedio je ocinski prijestò u doba, kad su se u njegovu susjedstvu zbili veoma sudbonosni dogadaji, Jos oko 960. umr'o je srpski knez Ceslav Klonimirovic, nasto uze drzava njegova propadati, a vec 971. postade dijelom bizantinskoga carstva, koje se poce za cara Ivana Tzimiska i njegova nasljednika V a s i 1 i j a II. sve to vise dizati do velike visine i snage. Iste godine 971. pokori doduse car Ivan Tzimisk vlasti svojoj i podunavsku Bugarsku, no malo potom obra-zova se u Makedoniji sa sredistem il Ohridu, a pod vladanjem ce-tvorice brace, nova bugarska drzava, kojom je konacno zavladao kao samovladar Samuil (976—1014). Ovaj je krepki vladar prosino za nekoliko godina vlast svoju ne samo na B o s n u, Srbiju i da-nasnje srpsko Podunavlje, nego i na S r i j e m, otevsi ga Madzarima, kao i na citavo jadransko primorje rijeci Cetini na jugu osvojivsi Duklju (Zetu), Travunju, Zahumlje i Neretljansku oblast, pa tako postade s dva kraja opasnim susjedom drzavi hrvatskoj (izmedu 976. i 990.). Sto tada nije i Hrvatska dosla pod vlast Samuilovu, ma da je i u nju provalio te je opustosio sve do Zadra, znak je, da se je ona za mnogogodisnjega vladanja Mihajla Kresimira II. kao i sina njegova Stjepana Drzislava opet pridigla od onih teskih udaraca, sto joj ih je zadao gradanski rat u doba oko pogibije kralja Miroslava. Kod toga pomagaio je Hrvatsku bizantinsko carstvo, a to stim vise, sto se i ono nalazilo gotovo u neprekidnom cetrdesetgodisnjem ratu
     1	Njezinu nadgrobnu plocu otkrio je prije nekoliko godina zasluzni hrvatski arheolog monsignor Frane Bulic. Danas se cuva u spljetskom arheoloskom mu-zeju. Prije otkrica ove ploce bilo je naucnjaka (tako jos i Kovacevic i Jovanovic). koji su sumnjali, da je T o m i s 1 a v bio kralj; ali poslije toga vise ne moze da bude sumnje o toj cinjenici.