69
-casnici, kao dvornik, vratar, sokolar i psar (nadzornik lovackih pasa), dvoranici su nizega stepcna. Iz toga vidimo, da je hrvatski vladalacki dvor bio ureden poput ostalih zapadnoevropskih dvorova onoga vre-mena, a cisto hrvatski nazivi i latinizirani hrvatski izrazi u ispravama (kao postelnicus, v i n o t o 9, sokolar, psar) jasno i sigurno su svjedocanstvo, da se na hrvatskom dvoru govorilo hrvatski m jezikom.
    Ban i zupani. Vlast svoju dijelio je vladar hrvatski s banom '{od X. vijeka) i zupanima (vec od IX. vijeka). Za sve vrijeme na-rodnih vladara hrvatskih vazda je bio samo j e d a n ban, a taj je stajao u ranije vrijeme na celu zupanijama lickoj, krbavskoj i gat-skoj.1 Zupani bijahu na celu zupanijama (£ovftavía}, a te se cesto sa-stoje od vise manjih zupa (suppa). U X. i XI. vijeku bijahu u preko-gvozdanskoj Hrvatskoj ove zupanije: gat ska (») rovr^rpiá = gT>tska) sa sredistem oko danasnjega Otocca; lick a sa srediitem oko danasnjega Pocitelja; krbavska sa sredistem u gradu Krbavi (danas Udbina); 1 u c k a sa sredistem u nekadasnjem gradu zvanom Nunac (Niva); sidraska sa sredistem u Belgradu; ninska sa sredistem u Ninu; bribirska sa sredistem u Bribiru (kod Skradina); kninska sa sredistem u Kninu; podmorska ili klilka sa sredistem u Klisu2; cetinskasa sredistem u Stolcu nedaleko iz-“vora Cetine; i m o t s k a sa sredistem u Imotskom ¡ livanjska sa sredistem u Livnu (starom Hlijevnu)¡plivanjska sa sredistem u Plivskom gradu nad izvorom Plive nedaleko od Jajca; psetska sa sredistem u gradu Psetu, oko danasnjega Petrovca u sjeverozapadnoj Bosni; (pri)morska (Maronia) sa sredistem u Makarskoj, amo pripadahu i otoci Vis, Brae i Hvar; rastocka sa srediátem u gradu Rastokama nedaleko od Imotskoga i d o 1 s k a (rd JaXév) sa sredistem oko danaánjega hercegovackoga Ljubuskoga. Za zupanije u Bosni i u panonskoj Hrvatskoj nemamo iz toga vremena nikakih pouzdanih podataka, ali ih je bez sumnje bilo.
    Uprava. Ban, zupani i biskupi sacinjavahu kraljevsko vi-jece (consilium); pored toga jos se i narod sastajao u skupstine,
     1	Vijest o s e d a m banova drzave hrvatske u XI. vijeku izmisljotina je XV. vijeka, kako su to dokazali Racki („Rad“ „Jugosl. akad.“ knj. 56, str. 136—138) i K1 a ic, „Hrvatski bani za narodne dinastije“ (u „V j e s n i k u kr. zem. arkiva“ I, str. 71—72).
      2	Ova se zupa sterala od Sibenika do Omisa. P o 1 j i 5 k e zupanije ili knestva tad a jos nije bilo; iupanus polsticus je dvorski casnik (postelnik).