106
se kraljevic nalazi u gradu Koprivnici, ali dok su grad podsjedalir umre kralj Stjepan (6, augusta 1272.).
    Ladislav III. (IV.) (1272—1290). Smrcu kraljevom prestade pod-sada Koprivnice, a ban Joakim Pektar pozuri se s prijestolonasljed-nikom u Stoini Biograd, gdje ga doceka mati kraljica Jelisaveta nato bi okrunjen kao Ladislav III. (IV.) (1272—1290). Obicno mu se daje pridjev „Kumanac“, jer su ga tako zvali po materi. Do Stje-pana VI. (V.) jos se nekako odrzao kraljevski ugled u Hrvatskoj, no poslije njegove smrti nastupi opceno rasulo, jer kako je Ladislav isprva bio malodoban, a poslije lakomislen i proksen, uzdigose se velikasi jos i vise otimajuci se izmedu sebe za bansku cast i imanja. U taj mah bile su glavne velikaske porodice u Hrvatskoj : doseljeni Gisingovci (Németujvàrijevci), koji su gospodovali na osnovi kraljevskih darovnica poglavito u krizevackoj zupaniji ; onda Gut-K e 1 e d i, takoder njemackoga podrijetla, kojih su posjedi bili u za-grebackoj i krizevackoj zupaniji oko Koprivnice, zatim domaci B a-b onici knezovi Vodicki (kasnije Blagajski), kojima su se imanja protezala od Kranjske mede do Vrbasa s gradovima Stenicnjakom blizu Kupe i Blagajem na Sani; pa knezovi Krcki u primorju od Trsata do Senja i do podnozja Gvozda (Kapele), te knezovi B r i-b i r s k i od plemena Subica, gospodari bribirske zupanije i knezovi po dalmatinskim gradovima osim u mletackom Zadru.
    Hrvatske prilike. Mjesto nedorasloga kralja Ladislava preuze vladanje mati mu Jelisaveta, a glavni joj savjetnik bjese slavonski ban Joakim Pektar, docnije kraljevski blagajnik. Joakima zamijeni na banskoj stolici M a t i j a od plemena Caka Trencinskih, koji sazva dne 20. aprila 1273. prvi nam poznati slavonski sabor (congregatio generalis regni Sclavoniae), na kojem se raspravljalo o sudstvu i sudenju, vojnim duznostima i porezima. U Hrvatskoj i Dalmaciji opet postade banom „primorskim“ Bribirski knez Pavao, sin kneza Stjepka. No Matiju Caka zamijeni jos iste godine u Sla-voniji H e n r i k Gisingovac, a taj podize vec slijedece godine bunu protiv kralja Ladislava i njegove matere, za koje i pogibe. Sada bi imenovan mladi kraljev brat A n d r i j a hercegom hrvatskim, a kako je bio jos dijete, preuze vladanje mati mu Jelisaveta. Sve to ipak ne sprijeci velike bune hrvatske pod vodstvom knezova Babonica protiv kraljice i glavnog joj savjetnika Joakima Pektara, u kojoj ovaj siloviti covjek i pogibe (1277). Njegovom smrcu dobrza nestade porodice Gut-Keled iz Slavonije.