153
pod mletacku vlast. Po nekim gradovima u Slavoniji, narocito u Za-grebu, Virovitici i Vukovaru, uzese se od XIII. vijeka naseljavati Nijemci (Teutonici), najvecim dijelom obrtnici, dok su Madzari (Hungari) sjedili poglavito uz donju Dravu i uz desnu obalu Dunava pod Fruskom gorom, a S r b i (Rasciani, Traces) od kraja XIV. vijeka dalje u juznom Srijemu, kamo su uzmakli ispred Turaka. U nekim slavonskim gradovima bilo je i T a 1 i j a n a (Italici), pace i Francuza (Gallici), ponajvise trgovaca i ljekara. Mnozinom nat-kriljuju sve strane zitelje, narocito u XV. vijeku, Vlasi (Valachi, Vlachi, Olahi) ili po nosnji zvani i Maurovlachi, odnosno Morovlachi (Morlachi ili Mrtvovlasi i Nigri Latini), a u nekim predjelima, tako u srednjem Pounju, C i c i. Nema sumnje, da su oni podrijetlom bili Romani, i to koje izravni potomci rimskih naseljenika, koje poromanjeni Tracani, i da su postali negdje juzno pianini Balkanu u danasnjim makedonskim i tesalskim planinama. Otale su se sve vise Strili prema sjeveru i tako usli u cisto slovenske oblasti, gdje su najprije jSovorili oba jezika, svoj i slovenski, a onda su se vremenom — u XIV. i XV. vijeku — sasvim poslovenili, i to neke skupine prije, a neke doc-nije. Car Dusan jasno ih razlikuje u „Zakoniku“ od Srbà, Arbanasà i Grkà, a u Hrvatskoj pominju se prvi put u prvoj polovici XIV. vijeka (upravo 1322.). Vlasi su se bavili poglavito prenoSenjem robe na konjima i mazgama (turma i turmari, u dubrovackim spomenicima „ponosnici“) te stocarstvom provodeci nestalan zivot, ljeti na planin-skim pasistima po katunima, a zimi blize prisojnoj obali morskoj. Pro-izvodili su sir u pogacama (caseus vlachescus), maslac i ovcju vunu. Stoga je ime VI ah od XIV. do XVI. vijeka u prvom redu znacilo stocara, dakle je ono obiljezavalo u prvom redu zanimanje ili socijalni polozaj, a ne tudu narodnost. Hrvatska bjese puna Vlahà od Neretve do Gvozda, narocito oko Cetine, Zrmanje i Like, a vjere bijahu najvecim dijelom katolicke,1 a tek iznimno grckoistocne (Vlachi schismatici). „Hrvatski Vlasi“ ili „Vlasi v Hrvatih“, kako se sami nazivlju, govorili su, otkad se pohrvatise, cakavskim narjecjem, kako to dokazuju njihove sacuvane isprave, a imena im takoder poprimise hrvatske oblike.2 Gdje ih je vise bilo, stvarali su opcine (universitas Valachorum), a glavari se njihovi zovu u hrvatskim ispravama: knezi,
1	Godine 1433. daruju franjevacku crkvu sv. Ivana iznad Metka u Liei.
     2	Tako: Viganj Dubravcic, Toma Rosevié, Matijas Vukic, Blaz Kopéic, Mi-klous Dobojevic, Antun Tukovic, Ivan Herendic, Franko Danilovic. — Ima vise hrvatskih plemickih porodica vlaskoga podrijetla.