249
-skim sjemenistem zagrebackim. Osim u Zagrebu Isusovci su jos ponigli gimnazije u Pozegi (1698—1773), Varazdinu (1678—1773) i Osijeku (1766—1773). Sva ta ucilista tadanje Hrvatske bila su podignuta po-glavito potporom i legatima mnogobrojne duhovne i svjetovne hrvatske gospode. Od Isusovaca preuzese gimnazije neko vrijeme Pavlini, a onda po raspustu reda (1783) Franjevci. Pucke skole, rastresene po zemlji, bile su takoder pod okriljem svecenstva, navlas zupnikà. One su se sluzile knjigama stampanim na kajkavskom narjecju u Zagrebu i Varazdinu. Skolstvo je najbolje evalo, dok je bilo u rukama Isusovaca i Pavlina, ali po dokinucu ovih redova spade na niske grane.
     Ni u isusovackoj ni u pavlinskoj akademiji nijesu se predavali pravni nauci. Stoga su hrvatski mladici polazili sveucilista u Ugarskoj, Becu, Gracu, Bologni, Padui i Krakovu. Tek 1769. osnovana bi odredbom Marije Terezije i nastojanjem kraljevskoga vijeca prva javna skola ,,za politicke i kameralne nauke“ (studium politicum — camerale) sa sjedistem u Varazdinu, jer su tada ondje stolovali ban \ hrvatska vlada, a s njemackim nastavnim jezikom (1770—1773). Medutim preseli se ova skola 1773. u Zagreb, gdje joj je u isusovackoj akademiji odredena posebna dvorana. Kad je Marija Terezija 1776. osnovala zagrebacko skolsko okruzje (districtus studiorum Za-grabiensis), pod koje je podvrgla citavo skolstvo u gradanskoj Hrvatskoj i Slavoniji s vrhovnim ravnateljem na celu (superior regius studiorum ct scholarum director), onda je osnovana ikraljevska akademija zajedno s glavnom gimnazijom u Zagrebu. Ova akademija bjese od sada do 1850. jedini visi zavod u Hrvatskoj i Slavoniji obuhvatajuci tri fakulteta: bogoslovni (koji i dalje ostade pod krovom biskupskoga sjemenista), pravoslovni i mudroslovni. Kad je onda 1850. dokinut mudroslovni fakultet, jer su njegovi nauci preneseni u VII, i VIII. razred reorganizirane gimnazije, preostade jedini pravoslovni kao ,,Kr. pravoslovna akademija“.1 Tek 1874. otvoreno je onda danasnje hrvatsko sveuciliste.
     Da je u to doba procvala hrvatska literatura i u Dalmaciji i u banskoj Hrvatskoj i Slavoniji pa i u samoj turskoj Bosni, sve je to poznato iz povijesti hrvatske knjizevnosti, a ovdje cemo samo nagla-siti, da bas u tomu imamo jasan znak vecega kulturnoga stepena, ali
      1 Teoloski je fakultet dokinuo jos car Josip II., a poslije je ogranicen na biskupsko sjemeniste.