193
jer je sabor najprije htio da raspravi svoje tegobe (gravamina) i da od novoga kralja zadobije obecanje, da ce ih ukloniti. Hrvatski su po-slanici sada ponovili svoje tuzbe zbog obnove banske vlasti i po-hrvacenja Krajine, pace kako se bas tada ispraznilo mjesto karlo-vackoga generala,1 zamole oni kralja Matijasa, da sada imenuje bana Nikolu Frankopana Trzackoga generalom i da se tako hrvatska Kra-jina opet podvrgne banskoj vlasti. Konacno je izabrani kralj Ferdinand zasebnom inauguralnom diplomom zajamcio kraljevstvu hrvatskomu, da ce mu ispuniti zelje, kad dodje na prijestolje (17. juna). Poslije toga okrunjen je (1. jula 1618.) ugarsko - hrvatskim kraljem, a tom je zgodom ban Nikola Frankopan nosio kraljevsko zezlo, mladi grof Krsto Erdòdy zastavu Slavonije, a grof Juraj Zrinski za-stavu Srbije. Skoro potom umre kralj Matijas (28. marta 1619.) i ostavi svomu stricevicu s prijestolom i tridesetgodisnji rat, sto je buknuo upravo u doba pozunskoga izbornoga sabora zbog vjerskih smutnja u Ceskoj.
    Ferdinand II. (1619—1637). Vladanje Ferdinanda II. ispunjeno je neprekidnim ratovanjem ne samo u Ceskoj i Njemackoj, nego i u Ugarskoj s erdeljskitn vojvodom Gavrom Betlenom, kojega su Madzari proglasili svojim kraljem, a Turci pomagali. Hrvati su sudje-lovali u oba rata kao laki konjanici, obicno zvani arkebuziri, koji bi sa svojim malim, ali brzim konjima, vazda boj zapoceli i dovrsili. U Wallensteinovoj vojsci vodio je Hrvate ban Juraj Zrinski (1622—1626), otac brace Nikole i Petra. On umre iznenada za vojne protiv Mansfelda u Pozunu (18. decembra 1626.) u 28. godini. Vec su suvremenici saputali, da je „otrovan rotkvom“, ali za to nema nikakih dokaza. Poslije njega vodili su Hrvate razni carski generali (grof Ivan Isolano, Ivan Werth i Walter Leslie), a odlikovali su se u svim znatnijim bojevima, pace se kaze, da je kod Liitzena (16. no-vembra 1632.) svedski kralj Gustav Adolf poginuo bas od njihove ruke, dok je znamenitoj pobjedi carskoj kod Nòrdlingena (7. septembra 1634.) mnogo pridonijela njihova hrabrost. Pod kraj tridesetgodis-njega rata (a za vladanja Ferdinandova sina Ferdinanda III.) sudje-lovalà su u mnogim bojevima i oba brata Nikola i Petar Zrinski, isticHci se velikim junastvom.
    Pitanje Vojne Krajine. Pored svih zasluga, sto su ih Hrvati stekli u ovim dugotrajnim ratovima, ipak im centralna vlada ne uvazi zelje, da se Vojna Krajina podvrgne banu i saboru ; pace bas za
      1 Dne 7. juna 1617. umro je generai grof Adam Trautmansdorf.
13