113 Krcki knezovi, kojima Karlo potvrdi darovnice svojih predhodnika, a napose ih jos obdari zupanijom gatskom s Qtoccem i Dreznickom sa Slunjem, Cetinom i Trscem (1323), pa Slavonija i njezin ban Mikac pokoravahu se Karlu. No dalja posljedica bjese i to, da se tim smut-njama znala okoristiti Venecija, jer njezini su ljudi medutim nago-vorili Spljet i Nin, da joj se predadu ,,u zastitu“ (1327. i 1329.). Tako zavlada republika mletacka citavom hrvatskom obalom od Zrmanje do usca Cetine; jedino Skradin i Omis ostadose u vlasti knezova Bribirskih. Istodobno otkinuo je bo-sanski ban Stjepan Kotromanic Hrvatskoj sav kraj izmedu Cetine i Neretve, onda Imotski, Dumno, Livno i Glamoc nacinivsi od ovih hrvatskih zupanija oblast zvanu „Zapadne strane" ili „Zavrsje“. Nad preostalim dijelom Hrvatske vladao je potpuno samostalno vojvoda Nelipic stolujuci u tvrdom Kninu i ratujuci cas s dusmanima svojim, narocito knezovima Bribirskim, cas napastujuci dalmatinske gradove sve do svoje smrti (1344). Konac viadanja Karla I. Za to vrijeme vladao je Karlo I. mirno u Ugarskoj i Slavoniji razvijajuci jos neviden sjaj na svojim dvoro-vima u Temisvaru i Visegradu, pace sagradi sebi i u Zagrebu palacu.1 U Slavoniji banovao je Mikac Mihaljevic (1325—1343) krepkom rukom, narocito otkad je slomio otpor snaznih Babonica oduzevsi im za kralja grad Stenicnjak (1327), Medutim je kralj Karlo pregnuo i za tim, da svome rodu stece nove krune, narocito na-puljsku i poljsku. I odista, kad je strie njegov, napuljski kralj Robert, ostao bez sina, bude Karlov mladi sin A n d r i j a zarucen Ro-bertovom unukom Ivanom i poslan u Napulj na odgoju kao buduci vladar ; dok je stariji sin L u d o v i k imao osim ugarsko-hrvatskoga prijestola nastupiti jos i poljski, jer Karlova zena Jelisaveta bjese sestra poljskoga kralja Kazimira, a taj ne imajuci sam djece pred-lozi njega poljskim stalezima za buducega vladara, sto oni i obecase uriniti (1339), I na jugu postize Karlo znatan uspjeh osvojenjem Beo-grada (1319), koji ostade odsada trajno u ugarskoj vlasti. Karlo umr'o je 16. jula 1342. ostavivsi tri sina: Ludovika, Andriju i Stjepana. 1 Ondje, gdje je danas palaca grofice Burati na Strossmayerovu setaliStu. 8