216
moze svoje misli u privatnom razgovoru, budi u drzavnom javnom zboru lako, sigurno i s uvjerenjem iznositi, pa toplo cuvstvo za slavu svoje porodice, skrb za dobrobit podanika, osjecaj za pravo i zakon te konacno ziva vjera u Gospoda.
    Nasljedni rat i Trenkovi panduri. Tek sto je Marija Terezija sjela na prijestò, podize se protiv nje pruski kralj F r i d r i k IL, kojemu se dobrza pridruze jos i Bavarska i Francuska. Tako se za-poce austrijski nasljedni rat (1741—1748), u kojemu su Hrvati i Srbi sudjelovali u velikom broju ne samo kao redovita kra-jiska vojska, nego i u dobrovoljackim cetama. Medu ovima narocito se isticu Trenkovi panduri, naime oni dobrovoljci, koje je okupio oko sebe slavonski vlastelin Franjo Trenk.1 Vise godina vojevali su oni u Sleskoj, Ceskoj, Bavarskoj i Francuskoj istaknuvsi se kao osobito hrabri i smioni ljudi. Trenkovi panduri nijesu bili svi jednako odjeveni, no ipak im je glavno obiljezje nosnje bilo tursko u namjeri, da izazove sto vise straha. Da ceta izgleda jos vecma „turski", Trenk joj je dodao i takozvanu „tursku bandu", sastavljenu od 12 glazbara, mahom frulasa i bubnjara, iz koje se vremenom razvise danasnje vojnicke glazbe. Junackim, ali cesto i obijesnim djelima po raznim bojistima stece Franjo Trenk mnogo protivnikà, koji ga ocrnise pred kraljicom, tako da ga stavise pred sud. Taj ga odsudi zbog nasilja na dozivotnu tamnicu u Spielbergu (kod Brna), gdje vec poslije kratkoga tamnovanja umre (4. oktobra 1749.). Kako nije imao djece, bise mu imanja zaplijenjena i docnije razdijeljena medu neke dvorske licnosti.
   Postanak danasnje Slavonije i konacno uredenje Vojne Krajine. U vrijeme, dok su panduri vojevali po raznim evropskim bojistima, zgodile su se u Slavoniji znatne promjene. Jos na pozun-skom krunidbenom saboru (14. maja 1741.) obeca kraljica hrvatskim saborskim poslanicima, da ce obnoviti stare istocno slavonske zupa-nije i pridruziti ih Hrvatskoj, a rijec svoju odista iskupi 1745. Ob-novljene budu zupanija viroviticka, pozeska i srijemska, to jest d a-nasnja Slavonija, pa onda sjedinjene s Hrvatskom, dok je slavonska Posavina preuredena u Vojnu Krajinu. Obnovljenje i pre-uredenje proveo je ban Karlo Batthyàny (1742—1756) na veliku radost hrvatskoga naroda, a prvi veliki zupani obnovljenih
1 Porodica Trenk je pruska. Franjo se rodio 1. januara 1711. u Reggiu u Kalabriji, gdje mu je otac tada bio u austrijskoj sluzbi. Kasnije prijede u Slavoniju
i kupi od becke komore imanja Pakrac, Brestovac i Pletemicu.