38
na evropski Zapad, a uvozeci na Istok u prvom redu oruzja, drva i ljudskoga roblja. Ova je dva posljednja predmeta cesto uzimala s istocne obale Jadranskoga mora, ali je kod toga dobrza naisla na ljut i odresit otpor.
    Oslabljenje bizantinske vlasti. Uto se zgodi i znatna promjena u bizantinskom carstvu. Za traljavoga vladanja cara M i h a j 1 a IL Mucavca (820—829) stigose carstvo nekolike teske nevolje. Domace pobune pa nesrecne borbe s Arapima oko Krete i Sicilije slomise bizantinsku vojnu snagu na kopnu i moru. To je bio mig, na koji su slovenska plemena uz Jadransko more juzno od Cetine, u prvom redu smioni Neretljani, redom otpali od Bizanta, a neki, sma-trajuci svoje krstenje znakom podloznistva carstvu, vrate se opet mnogobostvu, da bi tako zbrisali i taj biljeg dojakosnjih veza s car-stvom. U taj cas oni se oglase kao drski gusari. U isto vrijeme osjete se i dalmatinski gradovi mnogo slobodniji, dok se Venecija tom pri-likom takoder privremeno oslobodi vrhovnoga bizantinskoga gospod-stva. Kako je tada zbog gradanskih ratova u franackom carstvu oslabila i prevlast franacka u dalmatinskoj Hrvatskoj, podade se i njoj prilika, da se javi kao nova sila na moru; kao knez vladao je tada Mislav (oko 835. do 845.), po svoj prilici nasljednik Bornina sinovca Vladislava.
    Borbe s Venecijom. Sukob izmedu Neretljana i Mlecana za-poceo se tako, da su oni stali hvatati mletacke trgovacke lade, za-cijelo osvecujuci se za ranije im nanesene átete. Iza poduze borbe poslju Neretljani oko 830. svoga poslanika u Veneciju, da sklopi mir; znacajno je, da se je taj poslanik tom prilikom pokrstio. Nastali domaci nemiri u Veneciji ucinise, da mir nije dugo potrajao, jer za koju godinu Neretljani opet napadnu i oplijene mletacke lade. U tim. su bojevima sudjelovalí i podanici Mislavovi. Konacno se digne 839, duzd Petar Trandeniks brodovljem te uklanjajuci se sukobu uglavi najprije u poljickom sv. Martinu trajan mir s hrvatskim knezom Mislavom, a onda preplovi na susjedne neretljanske otoke^ gdje je vladao knez Druzak (Drosaicus), i sklopi takoder s njime mir. Ali vec na proljece iduce godine doslo je do novoga sukoba izmedu Neretljana i Mlecana, u kojem bi duzd ljuto potucen. Cini se, da je tada neretljansko gusarenje dopiralo i do franacke Istre, jer italski kralj Lotar, sin cara Ludvika Poboznoga, utanaci pocetkom 840. s duzdom ugovor (pactum), koji se imao obnavljati svake pete godine, a po njemu bjese Venecija obvezana, da za trgovacke privilegije po-