54
    Bas oko toga vremena bio je bizantinski car Vasilije II. zao-kupljen teskom borbom s Bugarima, od kojih je samo velikim napo-rom obranio klasicnu Gróku. U ovim teskim casovima po carstvo obrati se Petar Orseolo na Vasilija II. s molbom, da mu predade u upravu i zaátitu dalmatinske gradove i otoke, ugrozene toboze zbog gradanskoga rata u Hrvatskoj; a car na to i privoli. Medutim nade duzd jos i u Hrvatskoj saveznika u kivnom Kresimiru Suronji» a onda zapoce u ovako povoljnim prilikama rat. Na Spasov dan (9. maja) ravno godine 1000. ostavi duzd s velikim brodovljem Ve-neciju. Otoci Krk, Osor i Rab, a nakon poraza hrvatskoga brodovlja nedaleko od Z a d r a gradovi Zadar, Trogir, Spljet i Dubrovnik svecano docekase Petra Orseola, dok su silom zauzeti hrvatski grad Belgrad te neretljanski otoci Korcula i Lastovo, jer je i inace poimence nam nepoznati tadanji neretljanski knez dosao u pomoc kralju Svetoslavu* U Trogiru pak dode duzdu u susret Kresimir Suronja, uglavi s njime savez i prijateljstvo te mu predade kao taoca u znak, da iskreno misli, sina Stjepana. Dalja sudbina porazenoga i izdanoga kralja Svetoslava nije poznata; da li je s krunom izgubio i zivot, ne znamo, no nije nemoguce, da je negdje u progonstvu zavrsio svoje dane.
    Kresimir III- (1000—1030) i Gojslav (1000—1019). Sada se uspe na hrvatski prijesto Kresimir III. (1000. do poslije 1030.) uzevsi za suvladara najmladega brata Gojslava (1000. do poslije 1019.), a to znaci, da je kralj Kresimir III. uistinu i proveo ono nácelo, za koje se podigao na brata Svetoslava. Kresimir III., razumije se, od-rece se kao saveznik duzdev „uobicajena danka", a Petar Orseolo-vodedi sobom mladoga Stjepana Kresimirovica vrati se u slavlju u Veneciju, uzevsi naslov vladara Dalmacije (dux Dalmatiae). Ovim nesrednimratombjese zadan najtezi udarac hr-vatskomukraljevstvu, jer njime prestademnogo-godisnja mod hrvatska na Jadranskom moru i zace dugotrajna borba s Venécijom za Dalmaciju.
    Kralj Kresimir III. podrzavao je u prvi kraj dobre odnose s Ve-necijom, a nesumnjivo i s bizantinskim carstvom, pace duzd Petar Orseolo udao je (prije 1008.) kcer svoju Hicelu za njegova sina Stjepana, koji je svoju odgoju dobio na duzdevu dvoru. Kako se nesto* docnije (oko 1011.) ozenio duzdev sin i nasljednik Oton sestrom-prvoga ugarskoga kralja sv. Stjepana, nastupise tako jos i prve rod-binske sveze izmedu hrvatske kraljevske kuce i ugarskih Arpadovica.