206
Ivana Sobieskoga — koji je gradu dohrlio u pomoc — ametice po-tucen, a s njime skrsena i sva moc i snaga osmanlijskoga carstva zauvijek. Taj poraz bjese znak za opceni ustanak i vojevanje na Turke. Leopold I. sklopi jos i savez s Venecijom, pa tako nasta rat, koji se protegao od Dunava do Crne Gore. Rat se vodio (1683—1699) na tri bojista. U Ugarskoj vojevala je carska vojska ;. u Hrvatskoj i Slavoniji banska pod banom Nikolom Erdódyjem, a izdasno su je pomagali hajduci; konacno u Dalmaciji mletacka vojska, sastavljena samo od domacih hrvatskih i srpskih ceta. U Slavoniji istaknuo se osobitim junastvom fra L u k a Ibrisimovic Pozezanin, a u Dalmaciji hajducke cetovode Stojan Jankovic i Ilija Smi-ljanic. Do godine 1687. vec je najveci dio Ugarske, Slavonije i Hrvatske bio ociscen od Turakfe ; pala je Pozega i Osijek, Udbina i Knin, a carske su vojske doprle do Beograda osvojivsi jos prije (2. sept. 1686.) Budim. Sjajne pobjede svoje vojske i jaki dojam oslo-bodenja Ugarske i Hrvatske u^otrijebi becka vlada u svoju korist. Na drzavnom saboru u Pozunu (18. okt. 1687.) bude svecano izre-ceno nasljedstvo kuce Habsburske u muskoj lozi po primoge-nituri u Ugarskoj i Hrvatskoj,1 a dokinut 31. clanak „Zlatne buie“ od 1222., koji je plemstvo tumacilo, da mu dopusta podizati bune na obranu ustava. Medutim svrgose Turci Mehmeda IV. i ucine sultanom njegova brata Sulejmana III. (1687—1691). To ipak ne sprijeci carske vojske, da ne ude u Srbiju, pace ona prodre sve do Kosova. Sada pozovu carski generali Srbe, Bugare i druge krscanske narode na Balkanskom poluotoku na ustanak protiv Turaka pod njihovom za-stitom. Srbi se jedini doista podignu pod patrijarhom svojim Arse-nijem Crnojevicem. No kad u taj cas moradose carske cete uzmaci, jer je francuski kralj Ludovik XIV. iznenada navalio na Leopoldove zemlje na Rajni, pode za njima i patrijarh (kazu s 36.000 porodica) bojeci se turske osvete. Srbi se nato nasele u juznoj Ugarskoj i Srijemu (1690). Vec slijedece godine bi sam sultan Sulejman do nogu potucen kod Slankamena (19. aug. 1691.), a konacno kad carski vojskovoda, mladi princ Eugen Savojski, pobije 11. septembra 1697. tursku vojsku pod novim sultanom Mustafom III. kod Zente na Tisi, zapocese se pregovori o miru. Mir je sklopljen 26. januara 1699. u
     1 I Hrvati i Madzari izabrali su doduse dinastiju Habsbursku svojim vladalackim domom (1526. i 1527.), ali tada nije utanaceno, kojim ce redom nasljedivati njegovi clanovi ispraznjeno prijestolje. Stoga su se svi vladari morali dati b i r a t i na saboru sve do 1687., kad je stariji Leopoldov sin Josip I. okrunjen bez izbora.