285
da sve nase pradjedovske obicaje i zakonito stecena prava i privi- . legije, sto smo ih nastojali da kroz vijekove utvrdimo i sacuvamo, svojom ñama dusmanskom premoci na saboru dokinu, kraljevstvo nase mnogo starije negoli je Ugarska razvale, i da mu ostave samo prazno ime". Pod dojmom ovoga govora izradena je uputa za hrvatske poslanike. Izabrani su grof Janko Draskovic za gornju, a Herman Buzan i Antun Kukuljevic za donju kucu. U pitanju protestantskom imàdu nepokolebivo ostati kod doja-kosnjega stanovista, nadalje dozvati ugarskim stalezima u pamet, da su se oni svoje volje podvrgli ugarskoj vladi dotle, dok Hrvatska ne bude prostranija, da uzmogne sama svoju samostalnu vladu po-drzavati. Stoga traze hrvatski stalezi od svojih poslanika, da izrade kod kralja, da se banska vlast opet obnovi u starom ugledu i moci sjedinjenjem Vojne Krajine, Rijeke i Dalmacije. Glede ubiranja polo-vice ratne dace (kontribucije) nalaze instrukcija poslanicima, da imadu na pozunskom saboru izj aviti,, da ce Hrvati natrag povuci zak. cl. LIX. od god. 1791. i povratiti se na staro, naime da se o njoj i opet raspravlja jedino na hrvatskom saboru, ako bi Madzari kusali, da diraju u ovo pravo Hrvatà. I u jezicnom pitanju nalaze uputa poslanicima, da cuvaju pravo latinskoga jezika na hrvatskom te-ritoriju.
    Pozunski sabor od 1832.—1836. Ovakav tecaj saborske rasprave pokazuje, da se misljenje hrvatskoga plemstva poslije 1830. znatno promijenilo. Straha ujedared nestade, a zamijeni ga narodna svi-j e s t ojacana ne toliko knjizevnim istupom mlade generacije, vec poglavito sudjelovanjem hrvatskoga visokoga plemstva. To se jasno vidjelo i na pozunskom saboru, koji je kralj Franjo otvorio 20. de-cembra. Ovaj je sabor pokazivao medu madzarskim zastupnicima vec potpunu vecinu privrzeniká napretka i narodne madzarske misli, trazeci, da se moderne reforme provedu u liberalnom i madzarskom duhu. Ovim je zastupnicima bio na celu Franjo Deák, zaladski zupanijski poslanik, odlican govornik i zagovarac liberalnih nacela. Odmah u pocetku uze sabor u raspravu pitanje u r b a r a, naime o odnosu izmedu gospodara i kmetova. No donja se kuca sada velikom vecinom izjavi u demokratskom duhu za potpuno dokinuce kmetova, naime „da puk dobije pravo vlasnistva i gradanstva", pa da se tako „stvori narod". Ovom su se prijedlogu protivili Hrvati svotn zestinom, izjavljujuci, da hrvatsko plemstvo mora propasti, ako se oslobode kmetovi i dokine robota, jer niti ima u zemlji radnikà,