198
tada tajno nagodio s Leopoldom zbog diobe spanjolske bastine, da mu ne moze pomoci i da ga ostavlja „zauvijek“ (pour toujours). Je-dina mu utjeha bjese u taj cas, da ga je dvor iza dugoga oklijevanja dao (5. novembra 1668.) svecano ustoliciti za baña na hrvatskom saboru, ali casti karlovackoga generala, koju je takoder trazio za sebe, nije dobio.
    Ostavljen na cjedilu od Francuske, Petar Zrinski obrati se na Poljsku, ali bez uspjeha, dok ga Venecija iza mnogogodisnjih obe-canja takoder konacno odbije, buduci da se tada izmirila s Turskom predavsi joj Kandiju. Sada svrati paznju na Tursku, poslavsi (u no-vembru 1669.) potajno na portu kao poslanika svoga kapetana Franju Bukovackoga s uputom, da ondje sklopi povoljan ugovor. Buduci da je ban vec prije toga sa znanjem i odobrenjem becke vlade dopisivao s Turcinom, ne bi li stogod od njega ispipao, to se sada nadao, da mu se taj korak, ako ne uspije, ne ce za zio upisati, jer se mislio izgovoriti, da je kapetana poslao u Tursku zapravo kao uhodu. Bu-kovacki bjese u Solunu od sultana Mehmeda IV. i njegova vijeca dobro primljen (24. decembra 1669.), tako da je drzao, e je savez, utanacen s Turcinom uz veoma povoljne uvjete, gotova stvar. Uvjeti bijahu ovi : Ugarska i Hrvatska dolaze pod pokroviteljstvo sultanovo i placaju godisnji danak od 12.000 talira, koji se nikad ne moze po-vecati. Sultán ima da ocuva Ugarskoj i Hrvatskoj staru slobodu i ustav, U ime sultanovo vladat ce Ugarskom i Hrvatskom Petar Zrinski i njegovi potomci; po izumrcu njegova koljena Ugarska i Hrvatska izabrat ce sebi same novu dinastiju, sto ima sultán potvrditi. Zrin-skoga pomagat ce budimski pasa sa 30.000 momaka, a ako ustreba i citava turska vojska. Gradove, koje bi turska vojska otela Nijem-cima, predat ce Turci Ugrima i Hrvatima.
    Medutim veliki vezir Ahmed Kòpròli, koji bjese tada glavna lic-nost u turskom carstvu, a nalazio se u to doba na Kandiji, ne htjede da pristane na taj ugovor, jer nije htio da se radi Petra Zrinskoga, komu nekako nije pravo vjerovao, zarati s Leopoldom. No veliki vezir nazalost nije to otvoreno izjavio Franji Bukovackomu, kad je iz Soluna dosao k njemu na Kandiju, vec mu samo rece, da ce njegov gospodar odgovor dobiti preko bosanskoga pase. Ba§ u tome lezi razlog potpune katastrofe Petra Zrinskoga i njegovih dfugova. Jer Bukovacki, vjerujuci da mu je uspjelo sa sultanom utanaciti povoljan ugovor, dojavi to banu, pa tako se Petar Zrinski uze spremati sa surjakom Franom Krstom Frankopanom na ustanak, proglasivsi svojim