81
to 12 denara srebra (m a r t u r i n a). Za pobiranje daca u Hrvatskoj smjestio je kralj u Spljetu u nekoj kuli tik gradskih zidina spram kopna stalnu vojnicku posadu, da bude u pomoci njegovu „skupljacu kraljevskih daca“ (exactor regalium tributorum), knezu Simonu.
II.
Borbe s Venecijom i Bizantom.
(1115—1180).
    Stjepan III. (II). Kolomanov sin Stjepan III. (II) (1116—1131) stupio je u petnaestoj godini na prijestolje. Dakle nije vise bio dijete, da bi ga trebalo staviti pod skrbnistvo, ali nije ni dospio do onoga stepena zrelosti, koji je jamstvo dobromu vladanju, pa tako se i zbilo, da se je mladi kralj vec u ranoj mladosti bacio u preobilni uzitak zivotnih slasti, sto je dobrza unistilo njegov tjelesni organizam. Padao je iz jedne bolesti u drugu, dok mu se konacno nije poremetila i dusevna harmonija. Promjena na príjestolu u Ugarskoj i Hrvatskoj doskora povuce za sobom ozbiljnih promjena u medunarodnom polo-zaju, jer svi su Stjepanovi susjedi pregli za tim, da iskoríste priliku, sto je krepkoga Kolomana naslijedio nestasan djecak, i da sada dr-zave svoje prosire na racun Ugarske i Hrvatske. No mladi Stjepan ipak se znao spretno odrzati, i to u jednu ruku diplomatskim sred-stvima, a u drugu oruzjem.
    Ratovanje s Venecijom. Uklonivsi opasnosti, sto su mu za-prijetile iz Austrije i Ceske, Stjepan je posvetio glavnu paznju svoju Hrvatskoj, gdje su Venecija i Bizant izazvali ozbiljnih zapletaja. Znamo, kako je Venecija teskim srcem snosíla gubitak dalmatínskih gradova i otoka, a znamo i to, da se do posjeda njihova dolazilo preko bizan-tinskoga carstva, gdje se tada vec na dvoru nalazila ugarska princesa Piroska-Irena, koja je odlucno zagovarala Almosa protiv Kolomana, pa tako se na glas o osljepljenju njegovu kao i njegova sina Bele car Aleksije I. uze opet priblizavati Veneciji, a s tim u svezi nastade dugotrajna borba za posjed Dalmacíje i Hrvatske izmedu zakonitoga kralja njezina s jedne, a Venecije i Bizanta s druge strane. U sporazumu s carem Aleksijem zapoce mletacki duzd Ordelaío Faledro jos u augustu 1115. vojnu zaplovivsi s ratnim brodovljem i vojskom put Zadra te ga i osvoji osim gradskoga kastela, u kojem se nalazila kraljevska hrvatska vojska, zacijelo pod vodstvom baña Kledina. U toj vojni dopadose duzdu pored otoká jos í Trogir i Spljet, dok je navala na kraljevski
6