127
    Prvi mletacki rat (1411—1413). U isto vrijeme, kad su se dal-matinske opcine redom predavaie Veneciji, otegnuse se pregovori iz-medu 2igmunda i duzda, kojega je kralj pozvao na odgovomost. Ali oni ostadose bezuspjesni, i tako piane 2igmundov prvi mletacki rat (1411—1413). Vodio se u sjevernoj Italiji, gdje je bio kraljev vojskovoda temesvarski zupan Pipo od Ozore1, iu Dalmaciji, koju su brandi najprije Ceh Petar z Myslina, a onda ban Petar Alben. Zigmundovo oruzje nije bilo srecno ; poslije bezuspjesna vojevanja u sjevernoj Italiji i gubitka Skradina, Ostrovice i Sibenika, koji se pre-dade Veneciji krajem oktobra 1412., bjese konacno u Trstu sklopljeno petgodisnje primirje, po kojem pridrza svaka stranka, sto je u taj cas imala (u aprilu 1413.).
    Bosanski zapletaji. Medutim zgodise se u Bosni vazne promjene. Poslije poraza i zarobljenja kralja Stjepana Tvrtka II. (1408) ostade bosansko prijestolje neko vrijeme nepopunjeno, jer je Zigmund naumio Bosnu sasvim pridruziti svojoj drzavi, pace nesto docnije bavio se mislju, da se zajedno sa zenom Barbarom dade okruniti za bosanskoga kralja.2 No njegove ciljeve ometu neki bosanski velikasi.kad su i opet uzdigli na prijestolje StjepanaOstoju (1408—1418), a dobrza ga priznadu i ostala bosanska gospoda osim hercega Hrvoja, koji je — priznavajuci se doduse vjernim vazalom Zigmundovim — inace samostalno vladao Spljetom, Omisem i citavom Krajinom izmedu Cetine i Neretve, pa otocima Korculom, Bracem, Hvarom i baitinom svojom Donjim Krajima. Ti dogadaji prisile (1410) Zigmunda na novu vojnu, nakon sto je proglasio, da Stjepan Ostoja nije zakoniti bosanski kralj. Rat, koji potraja gotovo citavu godinu, a tì kojem je ucestvovao na kraljevoj strani i herceg Hrvoje, svrsio se tako, da je Zigmund ipak konacno priznao Stjepana Ostoju bosanskim kraljem, okanivsi se misli o svome krunisanju, a taj opet 2igmunda svojim vrhovnim gospodarom. Zbog toga pobune se po kraljevu povratku u Ugarsku ponovo neki bosanski velikasi, na celu im vojvoda Sandalj Hranic. Stoga nastavi Zigmund slijedece godine (1411) ratovanje i skrsi konacno dugotrajni zilavi bosanski otpor; ustupivsi Zigmundu
    1	Florentinac Filipo de Scolaribus, Filip Madzarin narodne pjesme. Ozora, mjesto kraj Temisvara, bjese njegovo imanje.
     2	Dne 20. i 21. oktobra 1410. zakljucuje Dubrovacko veliko vijece i ono „urao-ljenih“ (rogati), da se na dar dade 1500 dukata „domino nostro serenissimo (Sigis-mundo) et domine regine (Barbarae) in ista sua coronatione regni Bossine“ (donosi Jorga, Notes et extraits voi. II. Paris 1899.. str. 126 nota 4)