213
prijestolje njegove kceri i zakoniti im potomci po pravu primogeniture, i trece, izumre li i ta loza, da imadu krunu bastiniti kceri brata mu Josipa I. i njihovi potomci.
    Ugarski sabor od 1714—1715. Poslije proglasenja Pragmaticke sankcije Karlo III. opet sazva (za 8. septembra 1714.) uPozun ugarski sabor, da nastavi vijecanje prekinuto pred dvije godine. Na taj je sabor po obicaju poslao i hrvatski svoje poslanike s izricnom uputom, da nastoje oko ostvarenja predjasnjih zelja hrvatskih (za sabora od 1708. i 1712.), to jest u prvom redu prihvat z e n s k o g a nasljed-s t v a u porodici Habsburskoj po izumrcu muskoga roda, pa n e-kompetentnost ugarskoga sabora u pitanjima nutarnjega zakonodavstva kraljevine Hrvatske. Ali ugarski stalezi jol uvijek nijesu htjeli da prihvate Pragmaticku sankciju, vec zajamcise sebi (zak. cl. III.) pravo slobodnoga izbora po izumrcu muike loze Habs-burske.1 No drugu zelju Hrvatä prihvatise ugarski stalezi bez otpora, pa tako je ona usla medu zak one kao clanak CXX. od god. 1715. Ovaj je clanak odsada dalje jedan od najznatnijih prava kraljevstva hrvatskoga i jasan dokaz njegove politicko-teritorijalne samostalnosti.
    Prvi turski rat (1716—1718), Skoro poslije razlaza ugarskoga sabora zapleo se Karlo III. u veliki rat s Turskom. Da nadoknade gubitak, sto ih je stigao Karlovackim mirom, Turci stanu udarati na mletacke posjede u juznoj Grckoj i Dalmaciji. U tom nezgodnom po-lozaju sklopi Venecija savez s Austrijom, i tako udu zajedno u rat. Vrhovni carski vojvoda bijase princ Eugen Savojski, koji ametom pobije Türke kod Petrovaradina (13. augusta 1716.) i Beograda {16. augusta 1717.). Istodobno ratovala je i Venecija u Dalmaciji te osvoji Imotski i prodre u Bosnu i Hercegovinu, dok je banski na-mjesnik za vojne poslove flvan Draskovic provalio sa svojom vojskom preko Dubice u porjecje Sane i Vrbasa. Poslije beogradskoga poraza zatraze Turci mir, a taj bi onda sklopljen u Pozarevcu na Dunavu u Srbiji (21. jula 1718,). To je najsjajniji mir, sto ga je ikad sklopila kuca Habsburska. Osim zapadne Vlaska do Alute, onda Banata, Beograda i vecega dijela sjeverne Srbije dopade Karlu i sva desna obala Save i Une u Bosni sve do
      1 U tekstu zakona izostavljene su, bez sumnje n a um ice, rijeci ,,i pridruzenih strana (partium annexarum)", to jest, da se to izborno pravo odnosi i na Hrvatsku, vec se samo spominje Ugarska. To je ocito ucinjeno na zahtjev Hrvatä, koji nijesu niposto htjeli da odustanu od svoga saborskoga clanka VII. od 1712.