141
zino oslobodenje. Na sam Bozic uzme Jajce, a iducih godina jos i svu sjevernu Bosnu te osnova dvije banovine : J a j a é k u u po-rjecju Vrbasa sa sredistem u Jajcu iSrebrenicku izmedu donje Bosne i Drine, pa Save i Majevice planine, sa sredistem u gradu Srebrniku. Od ovih imala je prva da brani Turcima ulaz u Hrvatsku, a druga u Slavoniju i juznu Ugarsku.
    Ceski zapletaji i austrijski rat. Uto se zaplete kralj Matijas u ceske poslove. Kad je papa Pio II, zbog zasticivanja Husità izopcio i lisio krune ceskoga kralja Duru Podjebradskoga, provali Matijas kao papinski saveznik s vojskom svojom u Moravsku i Cesku, gdje ga katolici izaberu svojim kraljem (1469). Ali zemlje ne uzmoze uz-drzati, jer je vecina ceskih velikasa po smrti Dure Podjebradskoga izabrala i okrunila kraljem poljskoga kraljevica Vladislava Jagelovica. Radi tih zalisnih ratova, a i prekomjerne strogosti Mati-jaseve, podize se u Ugarskoj i Hrvatskoj protiv njega buna s na-mjerom, da ga skine s prijestola i da uzme poljskoga kraljevica Ka-zimira Jagelovica za kralja. No energicni Matijas ugusi tu bunu jos u njezinu zametku, kaznivsi tesko njezine kolovode, a onda okrene opet paznju svoju ceskim zapletajima ; ali uvjerivsi se, da ne ce pot-puno uspjeti, sklopi s kraljem Vladislavom mir u Olomucu (1479). Matijas priznade Vladislava Jagelovica kraljem ceskim i dobi uz naslov ceskoga kralja (rex Bohemiae) u dozivotnu upravu Moravsku, Slesku i Luzicu ; po smrti Matijasevoj mogu Cesi iskupiti ove pokrajine za 400.000 dukata. Jos prije izmirenja sa ceskim kraljem navijestio je kralj Matijas rat njemackomu kralju Fridriku III., s kojim je vec dulje vremena bio u zavadi. Dvanaest godina (1477—1488) udarahu Ugri na Austriju, pace 1485. osvoje i Bec, gdje kralj Matijas uredi sebi dvor. No dok je kralj Matijas ovako sirio granice svoje drzave na sjeveru, ljuto je stradala Hrvatska ne samo od Turakaf nego i od njegove samosile.
    Hrvatske prilike. Otkako je pala Bosna, Turci su jednako pro-valjivali u Hrvatsku, a narocito su ljuto postradale Lika s Krbavom i danasnja sjeverna Dalmacija, pace pojedini odredi turski doprli su gdjekad sve do Senja i juzne Kranjske. Vracajuci se natrag Turci su vazda sobom vodili mnogo hiljada krscanskoga roblja, koje bi ili naseljavali po Bosni po svojim posjedima kao „raju", ili prodavali dalje na istok. Godine 1469. bijase nevolja vec toliko teska, da su se pojedini hrvatski velikasi, a narocito knezovi Frankapani, stali obracati za pomoc Veneciji i njemackomu kralju Fridriku III., jer im