228
od kojih se svako sastojalo od nekoliko zupanija. Tom prilikom budtt Hrvatska i Slavonija raskinute, jer je Slavonija potpala pod Pecuh, dok je Hrvatska sacinjavala sa sijelom u Zagrebu zasebno okruzje. Na celu je svakomu stajao kraljevski povjerenik (director), a taj je imenovao podzupane, dok je ostale cinovnike i dalje bírala zupanijska skupstina, no kraljevski ih je povjerenik mogao svrgnuti ili za-mijeniti drugima, kadgod je htio. Sada je banska cast postojala samo po imenu, jer grof Franjo Balassa deGyarmáth (1785—1790) bijase zapravo carev povjerenik vladajuci nasilno bez sabora. Kad je ovako iz temelja preudesio upravu, dokine car Josip (25. augusta 1785.) kmetstvo u Ugarskoj i Hrvatskoj. Zauvijek je sada izbrisano ime kmet, koji mogase slobodno seliti i zeniti se bez privóle vlastelina, uciti zanat, polaziti skolu, birati zvanje i slobodno raspolagati svojom pokretnom imovinom. Nitko ga vise nije mogao otjerati sa zemljísta ili siliti na rabotu. To je doduse velik napredak spram dotadanjega stanja, ali ipak jos ne ucini bivsega kmeta v 1 a s n i-k o m zemljista. Drugi znatni momenat u preustrojstvu uprave bijase, da je sudstvo odijeljeno od uprave, a kr. slobodni gradovi da su uvrsteni u novi sudstveni sistem. Nadalje je car dokinuo smrtnu kazan i torturu te uopce popravio i ubrzao sudski postupak. Pre-ustrojstvo uprave i pravosuda htjede car da dovrsi poreznom reformo m, to jest ozivotvorenjem opee porezne duznosti. U tu je svrhu odredio, da se popise pucanstvo i toeno izmjeri zemlja (1788), sto je izazvalo velike nemire u Ugarskoj i Hrvatskoj, i samo je bra-hijalnom silom uspjelo obaviti posao.1 Medutim za Hrvatsku jos je od presudne vaznosti, kad je car dokinuo (20, marta 1786.) severinsku zupaniju; tom je prilikom njezin sjeverni dio (to jest Gorski kotar) pridijelio zupaniji zagrebackoj, a od svega primorja uredio zasebnu oblast zvanu Ugarsko primorje (littorale Hungaricum), koje se sastojalo od tri kotara: rijeckoga, bakarskoga i vinodolskoga, a upravljao je njime rijecki gubernator. Sada su na Rijeci bile dvije oblasti: gubernij za trgovinu i zdravstvene poslove i gradsko vijece za upravne. Obje pak bile su podvrzene ugarskoj vladi, jedino u s u d b e n i m poslovima jos je i sada vrijedio kao sud vise molbe z a-grebacki okruzni stol, koji je zamijenio od cara Josipa 1787. do-kinuti banski stol (do 1790.).
Turskí rat i slom carevih reiorama. Ipak je najveci dio svih tih naglo izvodenih reforama ostao konacno bez uspjeha, i to zbog
     1	Po tora je popisu imao Zagreb 7000 dusa.