277
    Ovim je dekretom Ilirija razdijeljena na sest civilnih provincija: Kranjsku, Korusku, Istru, civilnu Hrvatsku, Dalmaciju i Dubrovnik te Vojnicku Hrvatsku. Civilne su se provincije raspadale na 20 okruzja {districts),1 ova na kotare (cantons), a kotari opet na gradske i seoske opcine. Od ovih provincija sacinjavao je civilnu Hrvatsku sav prostor nekadasnje austrijske Istre s Pazinom, primorje od Mos-cenica do Senja i otoci Krk, Rab, Cres i Losinj uz svu ostalu zemlju do Save. Vojnicka se Hrvatska (la Croatie militaire) raspadala kao i prije na regimente: licku, otocku, ogulinsku, slunjsku i obje banske. Vladi ilirskoj (le gouvernement général des provinces de l'Illyrie) sa sredistem u Ljubljani stajali su na celu uz generalnoga g u-bernatora jos i generalni intendant financijâ i povjerenik za pravosude (le commissaire de justice). Gu-bematoru bijase podcinjena sva vojska u Iliriji, kao i drzavno redar-stvo (zandarmerija), pa cjelokupna uprava; nadalje mu je povjereno utvrdenje gradova i gradnja cestâ. Glavne poslove same uprave, a narocito zemaljski proracun, imao je u rukama generalni intendant financijâ, dok povjereniku za pravosude, podcinjenomu jedino guber-natoru, bjehu predani svi pravosudni poslovi. Ova trojica pa jos dva suca prizivnoga sudista ljubljanskoga sacinjavali su maio vijece (petit conseil) ilirskih pokrajina, kojemu je predsjedao gubernator, a koje je okupljalo u svojim rukama sve pravosudne i upravne poslove. Uz ovu centralnu ilirsku vladu stajao je svakoj od provincija na celu posebni intendant, a okruzjima i kotarima podintendanti (subdélégué), gradskim opcinama nacelnici (maire), a seoskim starjesine. Kompetencija svakoga od ovih glavara bijase u malom ista kao i ona glavnoga intendanta, komu su bili podredeni provincijalni intendanti, ovima podintendanti, a ovima opet nacelnici i starjesine. Uz svakoga od ovih glavara nalazilo se vijece, sastav-ljeno od poglavitih upravnih cinovnika, a u opcinama od gradana i seljana. Izuzetak cini Vojnicka Hrvatska, u kojoj je ostala nepromi-jenjena bivsa krajiska uprava, tek joj je na celo stavljen visi casnik s naslovom vojnickoga intendanta sa sjedistem u Karlovcu, ali pod-vrzen gubernatoru. S u d s t v o bilo je u Iliriji uredeno slicno dal-matinskomu u doba Dandolovo. U svakom kotaru smjeiten je p o-mirbeni sud s jednim sucem (juge de paix), dok su u vecim gradovima (za hrvatske zemlje na Rijeci, u Karlovcu, Zadru, Spljetu,
      1 Hrvatsko-dalmatinska okruzja bijahu : Karlovac, Rijeka i Senj ; Zadar, Spljet, Sibenik, Makarska i Hvar ; Dubrovnik, Kotor i Korcula.