183
pokoravati u vojnickim poslovima. No rjesenje kralja Rudolfa nije bilo po cudi hrvatskim stalezima, ali s obzirom na veliku ncvolju ipak izjavi hrvatski sabor (15. jula 1578. u Zagrebu), da ga prima na znanje, ali uz dodatak, „da prejasni nadvojvoda (Karlo) mora s go-spodinom banom Hrvatske i Slavonije takav sporazum gojiti, da se ne dogodi stogod nepodobno i slobodi kraljevstva protivno“, jer se „nas gospodin ban ne ce nikako podvrci drugomu kojemu kapetanu protiv ugleda banskoga i nase vjekovite slobode." Odmah potom odluci se nadvojvoda Karlo na vojnu protiv bosanskih Turaka; ali vojsku, koju su vodili koruski zemaljski kapetan Juraj Khevenhüller s novim banom Krstom Ungnadom (1578—1583), porazi Ferhad-pasa. Posljedica te nesrecne vojne bijase, daseobrambena 1 i-nija trajno pomakla od Une na Kupu, a jedini Bihac jos je i dalje ostao u hrvatskim rukama kao osamljen otok u turskom moru. Sada odredi nadvojvoda Karlo, da se ima na obranu preostale Hrvatske sagraditi jaka tvrdava. Hrvatski su stalezi htjeli, da se ona podigne blize Sisku na donjoj Kupi; no nadvojvodini su savjetnici izabrali kao zgodnije mjesto kut izmedu usöa Korane i Mreznice uz Kupu. Od knezova Zrinskih otkupljeno je zemljiste, koje je pripadalo gradu Dubovcu, a onda se 13. jula 1579. zapocelo zidanje grada Karlovca1; znacajno je, da je u temelje stavljeno devet stotina turskih lubanja. Izgradnjom Karlovca dobila je hrvatska Krajina stalno sijelo za svoga generala, dok je Varazdin bio sijelo generala za sla-vonsku Krajinu. Tako se dakle uze pod kraj XVI. vijeka stvarati na hrvatskom zemljistu nov politickiteritorij, izu-zet ispod banske vlasti i sabor a.
    Banovi Krsto Ungnad i Tomo Erdödy. Izgradnja Karlovca u prvi je cas ucinila kraj turskim provalama; no dobrza Turci opet stanu napadati hrvatsku zemlju do Pokuplja i Turopolja. Tome pak ban Krsto Ungnad nije mogao pomoci, jer je njegov polozaj postajao iz dana u dan sve tezi, buduci da je dosao u zestoku opreku ne samo s nekim velikasima, nego i s gradom Zagrebom, kojega je gradanima znao dobaciti, da on „nije samo njihov ban i kapetan, nego i kralj." Doskora je dosao ban u sukob i s nekim krajiskim casnicima i voj-vodama svoje banske vojske, tako da mu je sav ugled pao. U takim se prilikama konacno zahvali na banskoj casti, a nato imenova kralj
     1 U cast nadvojvodinu prozvan je grad Karlstadt, lat. Carlostadium, ali ga Hrvati jo§ tada (potkraj XVI. vijeka) nazivahu Karlovcem.