325
Andrássyja, koga car potom pozove k sebi. Tom se prilikom i An-drássy o uvjetima nagodbe izjavio kao Deák, ma da nije znao, da je voda stranke jos prije njega bio na istom mjestu. Kad su potom madzarski konzervativni krugovi saznali za ove krupne dogadaje, uzese zajedno s nekim veoma uplivnim beckim krugovima raditi oko toga, da osujete nagodbu s iiberalnom madzarskom strankom, a bili bi mozda i uspjeli, da se nije bas oko, toga vremena zbila vazna promjena kod becke vlade, kad je car povjerio poslove spoljasnje po-litike Saksoncu grofu Fridriku Beustu (30. okt. 1866.). Novi ministar nije naime imao korijena u stoljetnim tradicijama beckih centralistickih viada, pa je stoga i bio veoma sklon, da provede austro-ugarsku nagodbu. Stupio je dakle u dotícaj s grofom András-syjem i Deákom, nasto je onda sazvan za 19. novembra 1866. ugarski sabor, da nastavi vijecanje. Otpisom, kojim je sabor otvoren (od 17. nov.), obeca car, da ce Ugarska dobiti odgovorno ministarstvo i da ce joj biti vracen stari ustav, ako promijeni zakone od 1848. Sada su obje ugarske stranke izrekle svoje stanoviste : Deák je predlozio, da se cárev otpis uzme u raspravu, cim Ugarska dobíje natrag svoj stari ustav, a taj je prijedlog sabor i prihvatio vecinom glasova ; Koloman Tisza nasuprot predlozi, da car ima prije svega po-tvrditi zakone od 1848., no njegov je prijedlog pao. Poslije toga gla-sovanja stajao je dvor pred dilemom, hoce li se odluciti za dualizam, to jest za nagodbu s Madzarima, ili ce se prihvatiti federalistickoga -centralizma. Dualizam zagovarao je ministar B e u s t, a krepko ga je podupirala u tom i sama carica Jelisaveta ; federalisticki centralizara opet je predlagao caru ministar predsjednik B e íc r e d i1. No protiv Belcredijeve osnove digli su se ne samo Madzari, nego i austrijski Nijemci, voleci s Madzarima podijeliti vlast, nego je dopu-stiti jos i Slovenima. Kad se nato car odlucio za dualizam, dade Belcredi ostavku, a Beust bi ímenovan ministrom predsjednikom pri-drzavsi uza to jos i spoljasnje poslove (7. febr. 1867J. Istoga daña dosao je u Bec Deák ponesavsi sa sobom osnovu o uredenju zajed-nickih posala s Austrijom, kako ju je izradio onaj odbor 67-moríce.
     1	Belcredi je htio da se udovoljenjem madzarskih zelja preudesi sastav cijele monarhije. On je predlagao, da se inace jedinstvena monarhija ima sastojati od pet drzava : 1. ceske (Ceska, Moravska i Sleska), 2. poljske {Galicija i Bukovina), 3. juznoslovenske (Slovenci, Hrvati i Srbi), 4. ugarske (Ugarska citava s Er-ídeljem) i 5. austrijske (ostale sve zemlje). Zajednicke i spoljasnje poslove vodit ce icar i njegovi ministri jpo vlastitoj uvidavnosti, to jest apsolutisticki.