veoma razvijena kultura. Glavna nalazista naumice zakopanih velikih kolicina bakrenih predmeta, koje upucuju, da je tamo nekoc bilo skladistà ili ljevaonicâ, jesu : Brekinjska (kod Pakraca), Vukovar, Becmen (kod Zemuna) i Karavida (kod Bosanske Gradiske).
   Broncano doba, kojemu bismo mogli za hrvatske zemlje odrediti pocetak nekako oko godine 2000. pr. Hr., a svrsetak oko
1000.,	odlikuje se kratkim bodezima, onda macevima, kopcama (fibu-lama), vrscima kopalja i strelica, srpovima, sjekirama i spiralnom ornamentikom na posudama. Nebrojeni ostaci oruzja pokazuju jako razvijeni ratnicki stalez i tome dosljedno razvijeniju drustvenu organizaciju s gospodarima, kmetovima i robovima. Sada se javlja i konj kao domaca zivotinja, a uza nj i kola. Sada gradi covjek i tvrde gradove na uzvisinama od nagomilana kamenja, bez sumnje u ratne svrhe, dok je nizi stalez ljudski, narocito seljacki, jos i dalje zivio u kolibama i na sosnicama. Uz ratnicki i seljacki stalez razvio se i obrtnicki, jer samo su vjeste ruke mogie da dadu broncu potrebnu ljepotu i sjaj. Uporedo s time procvala je raskos i gizda: igle ukosnice za zene, ogrlice, narukvice, podlaktice, pa razne kopce (fibule) za luk, jasni su dokazi raskosnijega zivota odlicnijih razreda ljudskih. Nesumnjivo se u to doba podigao i ukus ljudski u hrani i pravilo alkoholno pice. Nacin odijevanja takoder se usavrsio, a kroz sve to i trgovina s domacim i stranim putujucim trgovcima, koji su vec tada prolazili Evropom. Ovo je doba obilno zastupano u hrvatskim zemljama, a narocito su karakteristicni citavi skupovi (dépôt) namjerice zakopanih predmeta ; ta su mjesta : Bizovac (kod Osijeka), Sobunar (predgrade sarajevsko), Toplicica (kod Bu-dinscine u hrvatskom Zagorju), Krehin Gradac (kod Mostara), Novi-grad na Savi (kod Broda) s naseobinom na sosnicama i Sitno (kod Spljeta).
    Pocetke upotrebe z e 1 j e z a u danasnjim hrvatskim zemljama mozemo datirati oko godine 1000. prije Hrista, i to halstatsko do godine 500. pr. Hr., a latensko dalje do pocetka nase ere. Ono je dakle suvremeno Ilirima i Keltima, kao i grckoj kolonizaciji na Ja-dranu i rimskomu osvajanju. Nema sumnje, da je doslo, kao nekoc bronc, s juga (iz Grcke) i sa zapada (iz Etrurije). Sada se posvuda rasprostranilo cesto umjetnicki izradeno oruzje, tako da su se mogie obrazovati i velike vojske, ali je u upotrebu dosao i korisni plug, da umnozi rataru zetvu. Sada gradi covjek kuce od kamena i pecene opeke, a za nakit uzima uz bronc jos i srebro, zlato, jantar i staklo,