2 9'
svoju stoku i zi ve od nje.« Na drugom mjestu, gdje govori specijalno
0	Neretljanskoj oblasti, u glavi XVI. veli o otocima: »Jos imaju u vlasti ove otoke: Korculu ili Krkar, na kome ima i grad; drugi je veliki otok Mljet ili MaÀofeàiai, koji spominje sv. Luka u apostol-skim djelima nazivajuci ga Melita. Na tom je otoku sv. Pavia ujela za prst ljutica, koju onda sv. Pavao spali u vatri. Velik je dalje otok Hvar, dalje pak veliki otok Brac.« Porfirogenet navodi stocarstvo kao granu privrede, od koje zive otocni Neretljani. Njihove gusarske póthvate ne spominje ni jednom rijeci. To je dalo povoda Miju Baradi,21 da proglasi neretljanske otoke samo kao prosta ispasista, na kojima je potpuno iscezk> pomorstvo; on veli, da su Neretljani morali radi cestih mletackih, bizantinskih i arapskih navala na-pustiti svoja otvorena i nezasticena uporista na otocima, a potraziti sigurnija na kopnu. Mislim, da to mnijenje ne mora biti tocno. Konstantin Porfirogenet dao nam je o Neretljanima uopee oskudan izvjestaj, pa ako- nije izricito spomenuo pomorsku snagu na otocima, to jos ne znaci, da je na njima nije bilo. Da su Neretljani imali i u
X.	vijeku jakih uporista na otocima, najbolji bi nam dokaz mogia biti bas Korcula, koju je silom osvojio Petar II. Orseolo g. iooo., jer je po svoj prilici bila jako pomorsko uporiste. Ali o tom malo kasnije. Gdje car govori o pustim gradovima, misli na razorena rimska naselja, od kojih se ostaci, kao* sto smo vec vidjeli, opazaju po otoku Korculi jos i do danas. Najvaznije je pak za nas, sto na otoku Korculi spominje on grad. Na Korculi je dakle postojao gradski zivot vec u X. vijeku. Pitanje je, da li je bas to grad na danasnjem mjestu; mozda je taj neretljanski grad bk» na drugom mjestu, a tek docnije osnovan danasnji grad. Ako ne mozemo na to pitanje odgovoriti s potpunom sigurnoscu, a ono na temelju raznih okolnosti vrlo vjerojatno mozemo kazati, da se taj od Porfirogeneta spominjani grad nalazio bas na danasnjem mjestu. Danasnji grad Korcula upravo dominira korculansko-peljeskim kanalom, kroz koji i danas prolaze brodovi na jedra i paroplovi, koji piove iz juznih krajeva istocnoga Jadrana u sjevernije. Iz njega puca pogled na zapad sve do otoka Hvara i Scedra, a na istok prema skupini malih skolja izmedu Peljesca i otoka Korcule. To je mjesto na obali u peljesko-korculanskom kanalu, iz kojega se otvara najsiri pogled na kanal. Grad se nalazi na poluotocicu, na kojem se uzdize bre-
       21	Op. cit. p. 51—53.