37
pouzdati. Jedino nam je tesko tocno ustanoviti vrijeme, kada je Korcula dosla pod tu oblast.
     Buduci da je Zahumlje, kako gore spomenusmo, bilo od XI. stoljeca sastavnim dijelom dukljanske drzave, potrebno je, da se osvrnemo malo i na prilike u njoj. Obnovitelj dukljanske drzave u
XI.	stoljecu bijase Stjepan Vojislav, koji g. 1043. oslobodi Duklju bizantinske vlasti i pridruzi joj Travunju i Zahumlje. Zahumlje ostade tada u sklopu dukljanske drzave u doba vladanja mocnih vladara Mihajla i Bodina pa i poslije toga po prilici sve do g. 1126. U doba Mihajla i Bodina bijase Duklja jaka i mocna drzava, te je pod njezinom vlasti bila takoder Raska, a Bodin joj pridruzi ¿ak
i	Bosnu. G. 1101. umre Bodin, a poslije njegove smrti stade se drzava raspadati, cemu su mnogo pridonijele ¿este dinasticne borbe. Odmah otpadne od nje Bosna i Raska, koja se u XII. stoljecu opet javlja kao odjelita oblast. Raska se pace poce inijesati u unutarnje dukljanske poslove i njene dinasticne zadjevice. Pomocu raskog velikog zupana Vukana dode na prijesto oko g. 1101./2. kralj Kocapar, all malo zatim svrze njega Vukan, te onda Dukljani izaberu k-aljem Bodinova sinovca Vladimira, koji vladase oko 1102. do 1114. No protiv Vladimira dize se poslije stranka zlo-glasne Bodinove udovice jakvinte, i kralj Vladimir umro je, kako se cini, otrovan. Za njim dode na prijesto Duro, koji vladase oko g. 1114.— 1118., ali buduci da je smjer njegove politike bio protu-bizantinski, bi otjeran pomocu Bizanta, nasto se posadi na prije-stolje kao bizantinski sticenik i vazal Grubesa od g. 1118.—1125. Duro pobjegne u Rasku, ali se iza malo godina vrati i poslije borbe, u kojoj Grubesa poginu, dode opet na prijesto te po drugi put vladaSe od g. 1125.—1131. Njegova moc ipak i poslije ove pobjede ne bijase velika, te oko g. 1126. Zahumlje vise i ne bijase dijelom dukljanske drzave, vec je bilo nezavisno za kratko vrijeme po prilici do g. 1130. Kralj je Duro imao medu svojim rodacima ogorcene protivnike, koji su pomocu bizantinskom radili oko toga, da ga ponovo zbace, sto im napokon i uspije oko g. 1130.—1131., kad kraljem postade bizantinski sticenik Gradihna (oko g. 1131.— 1142.). Sve sam ove dogadaje dukljanske povijesti prikazao u najkracem crtama, iz kojih se ipak moze vidjeti, kako su tada bile
Lagosta), che benché fossero dipendenze di Cheimo, non li davano obbedienza, traghettò le sue truppe da Conosceviza all’ isola di Curzola. ..« Slicno o tome govori i Orbini.