298
stoke prema uglavljenom ugovoru na cuvanje. G. 1335. bio je Obrad Vertió iz KorCule sakupljac zita u sluzbi onih DubrovCana, koji su imali imanja na Trstenici; on je pobirao od seljaka onaj dio, koji pripada vlasnicima. 22. rujna tuze ga ti DubrovCani svome knezu u Dubrovniku, da im ne ce da preda te sakupljene plodove. Buduci da su na otoku Korculi samo neznatni izvori zive vode, to su Koriulani u doba suse obicavali na suprotnoj peljeskoj obali uzimati vodu. DubrovaCki kapetan u Trstenici obiCavao je posjecivati KorCulu, no dubrovaéke su mu vlasti tu postavljele izvjesna ogranicenja. Tako malo vijece 5. travnja 1392. dopusta ka petanu Vasiliju, da moze ici u Korculu slusati misu, kad god hoce, ali pod uvjetom, da tamo ne smije prenociti, vec se mora istog. dana vratiti kuci. Peljescani su katkada dola<zili pljackati stoku na Korculi, a vidjeli smo, koje su opet neprilike god. 1417. cinile korèulanske oruiane barke stanovnicima poluotoka.
     Lastovci su takoder imali dosta zemlje na otoku Korculi, gdje su se Cesto fenili. Spominje se i pokoji Korculanin na Lastovu. Kadikad se navode u KorCuli i Mljecani. Od ostalih stanovnika dubrovacke republike podrzavali su veze s Korculanima stanovnici Sipana i Kolocepa dolazeci sa svojim brodovima u Korculu.
     Vidjeli smo, koji su sve bili dogadaji, koji su ometali dobre odnose izmedu Korcule i dubrovacke republike, a dolazilo je katkada i inace zbog raznih stvari do kojekakvih zadjevica. Usprkos svim tim zadjevicama i sporadicnim sikanacijama, mo-zemo reci, da su, kako Dubrovcani u Korculi, tako Korculani u Dubrovniku uzivali veliku slobodu u izvrsivanju trgovackih, obrt-n'Ckih i drugih poslova. Stoga su s pravom mogli Dubrovcani jednom prigodom tuzeci se na jednu nepravdu, ucinjenu nekom njihovu podan iku na otoku Korculi sa strane jednog Korculanina, u pismu, upravljenom korculanskoj vladi, reci ove rijeci : »Mnogo-se tome Cudimo, jer se sa gradanima i vjernim Vasima u nasem gradu tretira i postupa kao s vlastitim gradanima te im se na sudu pravo i pravedno kroji duzna pravda.«
    Spomenuo sam vec zivahne odnose s lukom Drijevom na Neretvi, u kojem su ucestvovali takoder Dubrovcani, ali u velikoj mjeri i Korculani pa sami stanovnici Drijeva. Iz Korcule je iSlo-tamo ponajvise vino i sol, a dobavljalo se odande zito. U doba, dok je postojala trgovina robljem, gotovo sve roblje dolazilo je u Korculu odande. U Korculi su ga opet kupovali narocito Sicilijanci,.