320
je zasad, dok se nc prouce dokumenti kasnijih vjekova, ubicirati sve ove kule. Imamo i ugovor od 16. studenoga g. 1391., prema kojem se majstor Ivan Antunov iz Vienne obvezuju knezu Ciprijanu i sucima, da ée dovrliti gradnju nove kule, a u ugovoru se opisuje, kakva ona treba da bude.49 U opcinskim se racunskim knjigama navodi, da je majstor Hranic radio na jednoj kuli, ali se ne kaze, da li ju je popravljao ili gradio novu, dok znamo sigurno, da se god. 1414. gradila jedna nova kula.
     U centrumu se grada, kraj crkve sv. Marka, nalazio gradski trg — platea communis. Tu su se, kao i na drugim gradskim mje-stima, javljale naredbe vlasti, obdrzavale se drazbe, a ¿esto se íklapali ugovori i drzale sudbene rasprave. Tu su i gradani igrali igre. Jedan se trg prostirao izmedu opcinske zgrade i crkve sv. Mi-hovila pred glavnim gradskim vratima, onaj isti, koji i dañas postoji. Spominju se imena nekih ulica: contra omnium sanctorura po crkvi Svih svetih, contrata episcopatus po biskupovoj pala£i, contrata Chergnan jamacno nazvana po istoimenoj porodici, tako isto i contrata panini. Druge se neke ulice ne navode posebnim imenom, vec se o njima veli na pr. secunda contrata transeundo turrim Qernoe ili tertia contrata transeundo turrim Qernoe. Za ulice dolazi kadikad i naziv ruga. O kuéiíítima sam vec govorio, a iz izvora se takoder vidi, da je bilo i drugih pustih mjesta u gradu i vrtova. Stabala je bilo i na javnim mjestima. Od javnih smo zgrada vec spomenuli knezev dvor. Opcinska zgrada (domus communis ili curia communis), a uz nju trijem ili loia, nalazila se gdje i dañas. Biskupska je palaca bila uz crkvu sv. Marka kao i u kasnijim vjekovima tamo, gdje je sada dvor mitronosnog opata. Osim trijema ili loze uz opcinsku zgradu nalazila se loza i pred crkvom sv. Marka, a 21. ozujka g. 1388. obvezao se majstor Ivan Antonijev iz Vienne rektoru Dekoju Petrovicu i sucima, da ce za opcinu sagraditi lozu uz crkvu sv. Marije, koja se nalazila takoder na glavnom gradskom trgu.50 Knezev je dvor imao i trijem (lozu).51 Od javnih gradevina treba spomenuti jos ribarnicu, klaonicu, skladilta za zito i opcinske catrnje.
      49	Notarijalna knjiga iz g. 1391. Ovaj je ugovor ítampan u fragmentu u biblioteci za povijest dalmatinsku — Documenti n. 19.
      50	Ugovor u istoj notarijalnoj knjizi, stampan u odlomku u istoj Biblioteci pod n. 17. O loíama je pisao V. V. Vukasovié: Trijemovi (loie) u gradu Korüuli (Slovinac g. 1882. br. 29) donoseci i neke dokumente.
      51	Spominje se u dokumentu od 8. studenoga 1342., stampanom u odlomku u Biblioteci za povijest dalmatinsku (Documenti 20).