276
u vinogradu zasadi ponesto vocaka. U notarijalnim knjigama naiSli smo na dva primjera, gdje se bai radi o zasadivanju vocnjaka kao takvih. 6. prosinca 1376. don Berizije Marinié dao je Radinu Radoslavicu neku svoju zemlju u lumbarskom polju, da je zasadi dunjama, praskvama, sipcima, smokvama i drugim vockama i s nekoliko odrina loze u roku od jedne godine, a Radin ce i njegovi potomci uzivati tu zemlju, dok potraju stabla, dajuci svake godine don Beriziju éetvrtinu od svih plodova. Ovamo donekle ide i iduci ugovor. Dobra Nikolic, ud. Marka Drazivojevica iz Korcule, dala je 11. travnja 1372. kovaèu Stojku i njegovim nasljednicima jednu zemlju u polju Lumbarde na obradivanje za vrijeme od trideset godina. Kroz to je vrijeme duzan Stojko zemlju obradivati i zasaditi vockama, a od prihoda ce Stojko davati Dobri i njezinim nasljednicima ietvrtinu uz izuzetak triju noga smokava, od kojih treba davati polovicu. Po izminucu roka sva zemlja ostaje Dobri ili njezinim nasljednicima.
      Agrarni ugovcri o vrtovima. Biljezimo ovdje i agrarne ugo-vore o vrtovima, na koje smo nailli u notarijalnim knjigama. Prema ugovoru od 16. ozujka 1375. laborator daje gospodaru trecinu ploda. Imamo dalje ugovor od 24. srpnja 1395., prema kojemu laborator daje gospodaru polovicu plodova. Ako li pak zasije vrt zitom, a gospodar dà sjeme, dat ce mu polovicu zita; ako sam posije svojim zitom, dat ée gospodaru treéinu. 12. kolovoza 1339. (ili 1338*?) Ivan JakSov dao je VidoSu Kantericu jedno mjesto, da na njemu sagradi kucu pod uvjetom, da Vidos mora zauvijek stanovati u toj kuci i obradivati dva vrta kraj nje, ograditi ih trnjem i urediti lozu, koja se nalazi u tom vrtu. Od plodova vrta dobit ce Vidos polovicu, a on se jos obvezuje, da ¿e ¿uvati Ivanovu kucu u Blatu i stvari, koje se nalaze u njoj. Ako VidoS ostane bez poto-maka, njegova kuca ima pripasti Ivanu i njegovim potomcima, a oni ce biti obvezani, da dadu jedan perper za Vidolevu duSu.
      Agrarni ugovori o obradivanju gotovih vinograda. Pri da-vanju gotovih vinograda na obradivanje, prema saéuvanim ugovo-rima, gospodar je dobivao uglavnom polovinu ploda. Ima ugovora, koji te uvjete u nekoliko modificiraju ili nadopunjuju.
      Agrarni ugovori o zemljama zasijanim zitaricama. Vidjeli smo vec dosad pojedine primjere, gdje se zito katkad sijalo na iskrienim