159
reden da kao balestrerij ode u Bosnu, nije se pokorio naredbi, vec je pobjegao. Radi toga bijase kaznjen tako, da su mu sudskom od-lukom morala biti zaplijenjena sva pokretna i nepokretna dobra, i na sjecenje desne ruke, ako jednom dode u ruke opcine. Ipak poslije ova osuda bi ukinuta, valjda zato, sto se je sam prijavio i pokorio.10" Koréulanska opcinska galiota bila je g. 1405. u Hrvojevoj sluzbi vozeci takoder njegove poslanike. U listopadu isla je ona na Hvar, gdje je ukrcala trogirskog biskupa i macvanskog baña plemica Jurja Prodasica, Hrvojeve poslanike, i odvezla ih u Manfredoniju. Sigurno je ovo poslanstvo bilo upravljeno kralju Ladislavu. Galiota je stajala na putu trinaest daña, a 27. listopada opet stoji u Korculi pripravna, da ponovo pode u sluzbu vojvode.110
     Odlucna godina 1408. Spomenusmo gore djelomicne uspjehe Zigmundove vojske, koji su se uglavnom sastojali u tome, da su Srebrnik i Bobovac dosli u njegovu vlast, ali kakvih vecih uspjeha on nije imao, te je Tvrtko II. ostao i dalje vladaocem Bosne, a glavnim faktorom u toj zemlji bijase zaista vojvoda Hrvoje. Poslije jos nekih bezuspjesnih pokusaja, da ovlada Bosnom, Zigmund ne mogavsi skrsiti njezin otpor sam svojim moralnim i materijalnim silama, odluci g. 1407. da povede krstasku vojnu toboze protiv nevjernika u Bosni i ostalim zemljama. Zato se obrati za pomoc na zapad, a u prvom redu na papú. Prvih mjeseci g. 1408. vrsile su se velike pripreme za taj rat. Za te pripreme doznala je Venecija i Dubrovnik. Cini se, da su Dubrovcani bili uvjereni u kraljevu pobjedu, jer su vec po svojem obicaju, kakav su prakticirali u svim vaznim preokretima politicke i vojne situacije, poceli raditi oko toga, kako bi prosirili svoj teritorijalni posjed. Stoga nije ni cudo, sto su nakon tolikih mnogobrojnih bezuspjesnih pokusaja pokusali ì ovaj put steci otoke Brac, Hvar i Korculu, a narocito ovu posljednju. Udijelio ih je bio njima kralj g. 1404., ali bez koristi, jer on njima nije mogao raspolagati. Stoga se sada zele ponovo osigurati. U svibnju posalju k Zigmundu poslanika Andriju de Martholo de Volzo i u danoj mu instrukciji naredise, da zaiste °d kralja za dubrovacku republiku Konavle i Dracevicu ili barem same Konavle. Dobili oni Konavle i Dracevicu ili ne, neka sa svim tim zatrazi za republiku od kralja ona tri otoka. Ako ne uzmogne
      109	O tim slucajevima vidi sudbenu kriminalnu knjigu iz g. 1405. u arhivu sreskog nacelstva u Koriuli.
119	O tom vidi poseban jedan akt u korculanskorn arhivu u Zadru.