315
je poznato, da je bio cesto u financijskim neprilikama, te je to' mozda izvanredan porez, koji je on nametnuo i autonomnim gra-dovima. Kako saznajemo iz jedne korculanske notarijalne knjige, g. 1398. odredio je 2igmund, da biskup, kaptol i uopce citav kler na otocima Hvaru i Korculi ima »pro reparatione regni« piatiti polovicu svojih godisnjih prihoda. Ivan Gorjanski, palatinov sin,, odredio je za kolektora te dace plemica Biaza Andrijina iz Trogira, a ovaj je uzeo jos kao svoga punomocnika i sukolektora plemica Ivana de Fumatis iz Zadra. Ovaj Ivan de Fumatis dosao je u Korculu i uvidio, kako sam veli, da su to prihodi male vrijednosti, te je odredio, da mu se u to ime piati samo 30 zlatnih dukata, sto mu je biskup za sebe, kaptol i ostali kler isplatio 5. prosinca iste godine. Da li se ova daca placala prije ove godine i jos slijedecih godina, nista ne saznajemo iz korculanskih sacuvanih dokumenata.
     Spomenuli smo, kako je opcina davala na javnoj drazbi u zakup opcinske skolje za izvjesno vrijeme, a i pobiranje raznih daca. Stoga je bilo zabranjeno odustati od zakupa prije utrnuca roka. Poglavlje 55. zbirke reformacija odreduje globu od 25 per-pera za svakog vijecnika, koji u velikom vijecu zagovara, da se netko oslobodi od obaveza preuzetih na drazbi; ako onaj zaintere-sirani sam upravi molbu, ima piatiti pet perpera globe, a onaj, koji se za nj zauzima, takoder istu svotu.
     Korculanska je opcina imala i dugova, a znamo, da je za nabavu zita obióavala sklapati zajmove.
  K. Grad i njegove gradevine
     Konstantin Porfirogenet, govoreci o Neretljanima, veli medu ostalim: »Blizu su od onih cetiri otoka: Mljet, Korcula, Bra¿ i Hvar, veoma lijepa i plodna s mnogim pustim gradovima i mocva-rama (rudinama); na njima stanuju, drze svoju stoku i zive od nje.« Na drugom mjestu opet veli: »A imaju u vlasti i ova ostrva: veliko-ostrvo Korculu ili Krkar, na kojem ima i grad, drago je veliko ostrvo Mljet, trece je veliko ostsvo Brac.«44 Vec eto dakle u X. sto-ljecu spominje se grad na otoku Korculi. Iz Konstantinova pripo-vijedanja ne mozemo zakljuciti, na kojem se mjestu otoka nalazio taj grad, ali smo vec prije istakli, kako svi znaci upucuju, da se nalazio na mjestu, gdje je i danalnji. Neki mletacki kronisti i pisci navode,
      44	Donosim po Si§i¿evu prijevodu; taj pasus glasi grcfki: v^tjog tueyàÀi^ ij Kovpxoct /¡z01 io Kìy.eq. èv /) ¿'(rei y.tu y.àoioov.