z6
Mlecana i Neretljana i Hrvata kroz IX. stoljece, te ih ne cemo poblize sada prikazivati, vec samo isticemo, da se je g. 839. za vrijeme jednog takvoga sukoba neretljanski knez Druzak nalazio na otocima i tu sklapao mir s Mlecanima. Sukobi s Hrvatima utihnuse tek onda, kad su se Mlecani njima obavezali u doba vladanja hrvatskog kneza Branimira, da ce im placati danak za slobodnu plovidbu na Jadranskom moru. U istinu kroz dalje IX. i X. stoljece ne cujemo vise o hrvatsko-mletackim sukobima. Taj je hrvatsko-mletacki ugovor djelovao' sigurno na Neretljane, te su se i oni donekle umirili, ali se ipak kasnije u X. vijeku ponavlja g. 948. jos jednom mletacko-neretljanska borba. Mletacka flota pod vodstvom duzda Petra Kandijana III. bi potucena u dva navrata, te nakon konacno sklopljenog mira ne cuje se vise nista svf do kraja X. vijeka o sukobima izmedu Mlecana i Neretljana. Stoga drzi Sisic kao vrlo vjerojatno', da se tada Venecija obvezala i Neretljanima placati neki danak, kao- sto se jos ranije obvezala Hrvatima, a za koji danak sigurno' znamo, da ga je Venecija za neko vrijeme sve do konca X. vijeka placala Neretljanima.8
     Kad su Neretljani presli na otoke i na njima se naselili, ne bijahu jos pokrsteni, a ostase u poganstvu düze vrijeme nego-li sva ostala juznoslavenska plemena, te ih jos nazivahu i Pagani, a njihovu zemlju Paganijom. Tako eto i na ovim otocima zavlada poganstvo, dok je valjda krscanstvo zivotarilo medu rijetkim jos preostalim Romanima. Kako Suflaj tvrdi, ova je vlast slavenskog poganstva ostavila na otoku Korculi traga u jednom topografskom nazivu; on istice lokalitet Divin dolac, koji se g. 1426. spominje u popisu imanja korculanske opcine, i vidi u tome trag starih slavenskih vjerovanja.9 I danas ima jos jedno brdo na Korculi juzno od mjesta Blata nazvano Divina glava (302 m). Ako idemo tim putem istra-zivanja slavenskih poganskih tragova, mogli bismo mozda i u nazivu Zivanja njivica nazrijeti trag postovanja bozice Zivane.10 Neretljani bise konacno' pokrsteni u vrijeme oko- g. 878.—880. i to ponajvise nastojanjem bizantinskog cara Vasilija, koji poradi takoder oko konacnog pokrstenja i ostalih nekih juznoslavenskih plemena, kod kojih se krscanstvo ne bijase jos potpuno ucvrstilo; dakako, sva ta
      85iSic: op. cit. p. 436, biljeska 11. Tu SiSic zgodno kao dokaz placanju danka pokazuje na pisanje Ivana Bakona.
      9	Suflaj: »Hrvati u sredovjecnom svjetskom viru« (Sveslavenski zbornik p. 220).
      10	Spominje se u katastiku opcinskih imanja od g. 1426.