M7
Lucijevim rijecSima vladao kao pravi suvcren, posjedujuci te otoke kao svoje, ostavi© je ipak za neko vrijeme u njima Alviza de Mata-farisa kao kneza otoka. O tome knezevanju Alviza imamo samo jedan jedini akt od 6. studenoga g. 1404., kojim on odreduje Miha Madija iz Splita za svoga generalnog vikara svih triju otoka; daje mu ovlaistenje, da moie u pojedinim opcinama zadrzati rektore iza-brane od njih samih ili po svojoj volji imenovati u svakoj svoje posebne vikare. Kad je pak imenovan knezom Alvize de Matafaris .sa strane Hrvoja i kad je takvim prestao biti, ne moiemo saznati iz dokumenata. Toliko sigurno znamo, da je vec od rujna g. 1403. pa sve do kolovoza 1405. Korcula birala domace rektore."0
     Nastojanje Dubrovcana g. 1403. da se dostanu Korcule. Iako su Dubroviani bili u prijateljstvu s vojvodom Hrvojem, nijesu nikako htjeli pristati uz Ladislava, nego su £ak poieli raditi oko toga, kako bi otoke Korculu, Brac i Hvar predobili opet za Zig-munda. Iz citavog njihova djelovanja u tom pitanju vidi se, da nijesu bili tu toliko rukovodeni ljubavlju prema Zigmundu koliko zeljom, da te otoke steknu za sebe. Vec 18. rujna zakljuciuje koriu-lansko veliko vijece, da Obrad Dobroslavic pode u Dubrovnik kao poslanik sa danom mu instrukcijom.91 On tamo vodi nekakve pre-govore, jer vidimo vijece umoljenih, gdje u svojoj sjednici od 22. rujna raspravlja o odgovoru, koji se ima dati korculanskom posla-niku, te daje ovlastenje knezu i malom vijecu, neka odgovore u ■onom smislu, kako je to zakljucilo isto vijece umoljenih. Dubro-vacka republika hoteci da te otoke dobije od Zigmunda, nastojaia je, koliko je stajalo do nje, da sa svoje strane sprijeèi, da ih ne bi dobio tko drugi. Razumijemo stoga dobro, zasto nastoje Dubrovcani odvratiti te opcine od Ladislava. Oni su mislili, da ce tim svojim nastojanjem predobiti Zigmunda, da zadovolji njihovu zelju, a ako im uspije, da opcine priznadu Zigmunda, onda ce ih vec lako moci od njega primiti. Vijece umoljenih i dubrovacko veliko vijece za-kljucuju 28. listopada, da se ima stvoriti odredba, prema kojoj nijedan DubroviSanin ne smije izmoliti ni za sebe ni za kakvu drugu osobu od ugarskog kralja niti od kakve druge osobe Korciulu, Hvar
i	Braci, niti uopce pojedine od tih otoka, niti kakvo pravo nad tim
      90	Vidi o svemu tome Paulinijev Catalogo, sudbenu kriminalnu knjigu korculanskog arhiva za godinu 1404. i 1405. i zapisnik korciulanskog velikog vijeca.
      01	Zapisnik koriulanskog velikog vijeca.