278
sto ga iskròi u roku od deset godina, uzivat ce Juraj polovicu svih plodova kroz to vrijeme, a Hranic mu je duzan dati jo! k tome za svaki iskrceni gonjaj pet perpera.
      Zalog zemljista. Vrlo je zanimljivo davanje zemljilta u zalog. Obradivanje zemljista u zalogu takoder je jedna forma agrarnog go-spodarenja, pa moramo i to spomenuti. Cesto su pojedini posjednici zemalja posudivali od drugih ljudi novaca, a kao zalog, da ce dug vrauti, bila je njihova zemlja. Ako su zemlju sami obradivali, morali su davati stanoviti dio prihoda zemlje (obicno polovicu) svome vjerovniku. Imamo i primjera, gdje se ugovara: ako duznik ne bude obradivao zemlju, onda ima pravo, da je obraduje vje-rovnik i pobira s nje sve plodove. Dakako, ako duznik ne bi vratio u odredenom roku svoj dug, zemlja je pripala onda vjerovniku.
     Najam zemljista. Zemljike se i unajmljivalo uz novcanu naknadu. Imamo o tome jedan ugovor od 25. ozujka 1390. Radic Sekalina i njegova zena Marija unajmili su majstoru Ivanu, klesaru, jedan vinograd i zemljiSte u Lumbardi, a on ce im davati svake godine dva perpera; ¿sto tako pod istim uvjetima unajmili su mu jedan vinograd u Gomjem Blatu.
     Davanje volova za oranje. Imamo ugovor od 23. veljace 1363., kojim Zunjoje Papic daje Dekoju Nesulkovicu dva vola za oranje, da s njima obraduje zemlju uz neke uvjete, dakako i uz dio dobitka. Iz zapisnika jedne parnice vodene 8. prosàica 1400. saznajemo za isti sluiaj s jednim volom.
      Obradivanje zemlje sa strane pastira. O pastirima i stocarstvu govorit cemo nesto nize. Sad éemo samo nesto o njima spomenuti, ukoliko je u vezi sa zemljoradnjom. Stoka je obicno pasla na opcin-skom zemljistu, a na obradenoj se zemlji nije smjela drzati. Tek 31. sijecnja g. 1403. stvoren je zakljucak, koji je usao u zbirku reformacija kao poglavlje 53., da svaki gospodar stoke moze drzati zivotinje na svojim zemljama kroz mjesec svibanj i lipanj. Dalje ova odredba odreduje, da pastiri u sluzbi tih gospodara mogu obradivati polovicu takve zemlje, na kojoj drie kroz ta dva mjeseca stoku, dajuci gospodaru cetvrti dio prihoda.
     Opcinsko zemljiste. Opcina je imala uz neobradeno zemljiste (ìume i slicno) takoder svojih njiva i vinograda. Te je zemlje davala na obradivanje privatnicima i s njima sklapala agrarne ugovore. Po onim agrarnim ugovorima, koji su dosli do nas (u opcinskim spisima korculanskog arhiva), vidi se, da su laboratori davali opcini od