338
pjesme nijesu specijalno korculanskog podrijetla, jer se rano javljaju i u ostalim nasini primorskim krajevima.
     G.	1880. izdao je Vid Vuletic Vukasovic u listu Katolicka Dalmacija malenu zbirku starih crkvenih pjesama prema jednom rukopisu, koji se tada cuvao u crkvi Svih svetih u Korculi. (Ta je zbirka izasla takoder u separatnom otisku.) Izdavac je izdajuci te pjesme vjerovao, da rukopis potjecc iz XVII. vijeka, i to u tom izdanju spomenuo. Kasnije je popravio to svoje misljenje i u jednom pismu pisanom Milanu Resetaru ustvrdio, da je rukopis mnogo stariji, jer je pisan polugotskim pismom; u tom pismu Vukasovic cak veli, da potjeÒe iz pocetka XV. vijeka. Resetar, govoreci o tim pjesmama u Jagicevu Arhivu,61 ostavlja nerijesenim pitanje, da li rukopis potjece bas iz pocetka XV. stoljeca, ali usporedujuci neke pjesme korculanskog rukopisa s nekima istim sacuvanim u nekom glagoljskom rukopisu iz g. 1468. ustvrduje, da je korculanski rukopis, bar djelomicno, sigurno vec iste godine postojao. G. Vuletic Vukasovic saopcio je meni usmeno, da je taj korculanski rukopis
XV.	vijeka, malo poslije, nego Ito je on iz njega izdao te crkvene pjesme, ne zna se kuda, nestao. Danas se ¿uva jos u istoj crkvi samo kasniji jedan prijepis iz XVIII. vijeka.
M. Crkvene prilike
     Vec smo se prije pozabavili potanje osnutkom korculanske biskupije i velikom borbom stonsko-korculanskih biskupa s Dubrov-canima, a tokom razlaganja zgoda grada i otoka Koriule nekoliko smo puta spominjali razne biskupc i crkvene prilike. Sad je red, da se pozabavimo unutrasnjim crkvenim prilikama na Korculi, ali smo
0	toni vec nesto spomenuli, kad smo govorili o posjedu zemljista na otoku Korculi, te smo istakli, da je uz opcinsko, knezevsko i privatno zemljiste postojalo i crkveno, koje je posjedovao biskup pa razne crkve i bratovstine.
     Uz biskupa je postojao kaptol od nekoliko kanonika, a od kaptolskih casti spominje se arcidakon. Paulini veli, da je ta Cast prvi put dana bila don Beriziju god. 1344. Kad biskupa nije bilo u gradu, zamjenjivao ga je vikar. Osim kanonika bilo je u gradu
61	Archiv fiir slavische Philologie XXIV p. 217—218. O toj zbirci pjesama
1	o onim dvjema gore spomenutim pjesmama pisao je u novije vrijeme Fancev u raspravi spomenutoj malo prije u fc>iljeici 59. Na sve ove latinicom pisane hrvatske spomenike osvrnuo se i dr. Vinko Lozovina: Dalmacija u hrvatskoj knjiievnosti (Zagreb 1936) p. 45, 47.